S obzirom da trenutno nismo u mogućnosti preuzimati vaš odvojeno prikupljeni biorazgradivi komunalni otpad, u nastavku baza pitanja i odgovora vezana za kompostiranje :

BAZA PITANJA I ODGOVORA VEZANO ZA KOMPOSTIRANJE

Koliko često se kompost mora preokretati?
Što češće - to bolje! Ritam preokretanja i prozračivanja komposta opisan je detaljno na radnom listu: „Zašto mjeriti temperaturu komposta“ koji možete dobiti u našem uredu ili zatražiti da vam pošaljemo poštom.

Može li se lišće, trava i korov spaliti?
Spaljivanje nije dobro riješenje. Osim što dim i čađ zagađuju okoliš a plinovi nagrizaju oštećeni ozonski omotač, spaljivanjem se gubi organska tvar koju su biljke uzele iz tla. Spaljivanje organske tvari potrebno je svesti na minimum. Zbog održivog gospodarenja humusom, količina unesenih biljnih ostataka mora biti identična količini gubitaka žetvom. ( NN 91/01, čl. 20, 27)

Zašto se materijal za kompost mora usitnjavati?
Usitnjavanjem se smanjuje volumen biljne mase (gomila orezanog granja svede se na nekoliko gajbi ) Usitnjavanjem se povećava površina na koju djeluju mikroorganizmi zaduženi za razgradnju, masa se može mnogo bolje izmješati i proces pretvorbe biljne mase u kompost teče mnogo brže nego kad se na hrpu nabacaju veliki komadi. Idealno bi bilo kad bi se svi sastojci: meki i tvrdi , suhi i vlažni, usitnili na komadiće kao za voćnu salatu.

Koliko komposta je potrebno za povrće i cvijeće?
Količina zrelog komposta od 0,5 – 1 kg /m2 vrta, bila bi dovoljna da nadomjesti gubitak hranjivih tvari koje su usjevi tjekom rasta potrošili.Prihrana ovisi o vsti i kvaliteti tla, vrsti usjeva i o kvaliteti komposta obzirom na uneseni materijal i sam postupak kompostiranja.

 

Smije li se u kompost stavljati pepel?
Pepel netretiranog drveta sadrži dosta kalcija i kalija. Može se dodavati u kompost u malim količinama: ne više od ?? litara po jednom kubnom metru svježe kompostne mase. Ako je drvo bojano ili na neki drugi način tretirano, u pepelu će se naći teški metali ili neki drugi nepoželjni elementi. Takav pepel, kao ni pepel od ugljena, ne treba stavljati u kompost.

Mora li se u kompost dodavati usitnjeno drvo i gdje se može nabaviti?
Usitnjeno drvo je važan dodatak kompostu. Možete ga napraviti tako da granje usitnite škarama ili sjekiricom. Za veće količine dobro je imati sjeckalicu (Dogovorite se sa susjedima – kupite jednu sjeckalicu koju ćete koristiti zajednički). Kao strukturni materijal u kompostu , mogu se koristiti : ljuske oraha, lješnjaka, kikirikija, pistacija, košticu bundeva, kora drveta, hoblovina, iglice četinara i usitnjeni papirnati kartoni za jaja.

Oko komposta lete vinske mušice. Jesu li štetne?
Vinske mušice se skupljaju na slatkasto/kiselkaste ostatke voća i povrća. Nisu štetne ali su neugodne.Spriječiti pojavu vinskih mušica možete ako ostatke pasirane rajčice, koru jabuka, peteljke grožđa itd., ODMAH pomješate sa usitnjenim drvetom, suhom travom i lišćem, uz dodatak malo zrelog komposta ili vrtne zemlje. Kompost obavezno držati prekrivenim.

Već desetak godina pokušavam napraviti kompost. Otpatke stavljam u iskopanu rupu u zemlji. Svake jeseni ih vadim. i uštijavam u vrt. “Moj” kompost ima dosta neugodan miris.
Prvo što trebate napraviti je - zatrpati rupu. Preporučamo da pokušate napraviti kompostnu hrpu na površini zemlje. Trebate se pridržavati nekoliko osnovnih pravila : usitniti, dodati sječke, dobro izmješati, nakvasiti, složiti u hrpu ili vilama ubaciti u komposter.

Zašto se materijal za kompost mora usitnjavati?
Usitnjavanjem se smanjuje volumen biljne mase (gomila orezanog granja svede se na nekoliko gajbi ) Usitnjavanjem se povećava površina na koju djeluju mikroorganizmi zaduženi za razgradnju, masa se može mnogo bolje izmješati i proces pretvorbe biljne mase u kompost teče mnogo brže nego kad se na hrpu nabacaju veliki komadi. Idealno bi bilo kad bi se svi sastojci: meki i tvrdi , suhi i vlažni, usitnili na komadiće kao za voćnu salatu.

 

Može li se kompostirati dlaka, perje i slično?
Naravno, sve što je organskog porijekla, može se kompostirati. Skračeno se to može reći: sve što se jede i što raste, može se upotrijebiti za pripremu komposta, pod uvjetom da nije onečišćeno štetnim tvarima : bojama, naftom , kemikalijama, teškim metalima i sl.

Što je uzrok pojave glista u kompostu i da li je to dobro za kompost?
Gliste koriste razne sastojke u kompostu kao hranu te tako i doprinose razgradnji organske tvari. One su znak da kompost još nije sasvim prerađen – nije zreo. U takvom stadiju kompost može biti agresivan za korijenje te se ne preporuča saditi u njega. U principu nije potrebno uklanjati gliste, one same odlaze kad nema hrane što ujedno znači da je kompost zreo i spreman za uporabu.

Utječe li pH-vriednost na napredovanje procesa kompostiranja?
Da, pH vrijednost je bitan čimbenik procesa kompostiranja jer su mikroorganizmi koji u stvari provode proces kompostiranja vrlo osjetljivi na promjenu aciditeta/alkaliteta. Postoji i podjela mikroroganizama prema području pH vrijednosti koja im je neophodna za život. Tijekom procesa kompostiranja pH vrijednost se mijenja ali samo u početku procesa. Ako se to pojavljuje kasnije onda ukazuje na problem.

Koja je razlika između aerobnog i anaerobnog kompostiranja?
Aerobno kompostiranje je kompostiranje uz prisustvo zraka i provode ga mikroorganizmi kojima je kisik neophodan za rast, razvoj i razmnožavanje, dok je anaerobno kompostiranje proces bez zraka i provode ga anaerobni mikroorganizmi. Anaeroban proces se lako prepoznaje po mirisu metana ili amonijaka i u pravilu duže traje od aerobnog te ga se ne prevrće.

 

Kakvih sve vrsta kompostera ima?
Ovisno o Vašem raspoloživom prostoru komposteri mogu biti različitih velićina, ali isto tako i od različitog materijala (drvo i plastika) i oblika. Bitno je i koliko biootpada imate raspoloživo, za koju namjenu namjeravate koristiti te kompostere. Ukratko – kompostera ima koliko Vam srce želi samo trebate izbirati:

Kompostna klupa – ili popularno 2 u 1. porednju stranicu je moguće ukloniti a sjedalica se diže.

Klasični drveni komposter koji svatko može napravit sa malo truda. Daske na dnu ne moraju biti postavljene ali se onda treba dno posipati sječkom.

De Jardin komposter: vrlo praktičan za lišće i ostatke trave. Rasklopiv je te je moguće pristupiti i otvoriti ga sa bilo koje strane jednostavno odmicanjem. Ovisno o želji može biti viši ili niži, širi ili uži.

UCT – Urbani komposter: komposter po sredini ima cijev za prozračivanje kojom se osiguravaju aerobni uvjeti. Moguće ga je okretati kako bi se smjesa promješala. Za njega se kaže da je to raj za aerobne mikroroganizme.

Ovo su samo neke varijante kompostera – ima ih još jako puno.

 

Kako potaknuti kompostiranje kad je temperatura ispod nule?
Za poticanje procesa kompostiranja u takvim uvjetima može se koristiti pripravak od koprive ali ako nemate koprive (svježe ili suhe) može se koristiti i voda u kojoj se kuhala cikla ili krompir. Voda se ohladi na sobnu temperaturu, u kompostnoj hrpi se naprave okomite rupe u koje se usipava voda. Zagrijana tekućina će ugrijati pothlađenu masu što pogoduje razvoju mikroorganizama.

Može li se kompostirati talog od kave ili čaja?
Može, čak je i poželjno! Talog od kave je često uzročnik začepljenja odvoda te ga nije dobro izlijevati u sudoper. Prijedlog je da ih posebno sakupljate u neku staklenku kako se ne bi nataložio u posudu za biootpad.

Može li se kompostirati sječka od crnogorice?
Može – naravno! Samo je potrebno biti oprezan pri tome jer je ta sječka specifična i povećava kiselost komposta. Povećanje kiselosti ne pogoduje mikroorganizmima koji su vrlo osjetljivi na svaku promjenu pH-vrijednosti. Ona mora biti u području neutralnog. Sječka od crnogorice je potrebna i može se kompostirati ali ju treba dozirati na odgovarajući način ovisno o veličini kompostera. Sječke ne bi trebalo biti više od 10 % u odnosu na cjelokupnu kompostnu masu.

A kako provjeriti pH-vrijednost u kompostu je pitanje na koje se lako može dati odgovor?
Možete kupiti papir za utvrđivanje pH-vrijednosti koji u ovisnosti o vrijednosti mijenjaju boju koju lako očitate.

 

Preuzima li Udruga granje i travu za proizvodnju komposta?
Udruga ne preuzima biološko-organske ostatke drugih građana. Udruga okuplja ekološki svjesne građane, koji kroz kompostiranje žele dati svoj prinos smanjenju smeća za odlaganje i istovremeno vratiti biljne ostatke u zemlju iz koje su uzeli hranu za svoj rast i razvoj. Članovi udruge kompostiraju svoj zeleni otpad nastao u domaćinstvu, vrtu, travnjaku i cvjetnjaku. Na taj način daju svoj mali ali važan doprinos zaštiti okoliša.

Smije li se kiseli kupus stavljati u kompost?
Smije, ali je potrebno paziti na omjer. Zbog sadržaja kuhinjske soli, ostaci kiselog kupusa bi mogli poremeti ravnotežu u kompostnoj hrpi i usporiti rad mikrorganizama. Stoga je preporučljivo ostatke kupusa dobro usitniti i izmješati sa drugim, «neslanim» biljnim ostacima.

Može li se kompostirati kućno smeće?
Kućno smeće ili takozvani mješani komunalni otpad, sa visokim udjelom biološko- organskih ostataka nije preporučljivo kompostirati. Zbog sadržaja štetnih tvari koje se nalaze u komunalnom otpadu – plastika, metali, lijekovi, razne kemikalije( npr. boje, kiseline u baterijama i sl. ). Takav kompost nije dobar za uzgoj povrća i voća koje će biti naša hrana. Ne bi ga trebalo koristiti niti za cvijeće, je će ono možda završiti na nekom kompostištu, zajedno sa zemljom u koju je posađeno, pa će tako opasne i štetne tvari opet dospjeti na naš stol i u NAŠ TANJUR. U zapadnim zemljama, na oranicama nije dozvoljena upotrebe komposta od komunalnog otpada i otpadnog mulja nakon pročišćavanja otpadnih voda.

Kako se kompostira u plastičnom komposteru?
Do sada nismo imali prilike kompostirati u plastičnom komposteru. Nakon što nam je Baumax donirao plastične kompostere, postavili smo ih na nekoliko lokacija, kod naših članova i u osnovnim školama kako bismo stekli potrebno iskustvo. U protekla dva mjeseca pratili smo i uspoređivali proces kompostiranja u plastičnim komposterima i rezultat je zadovoljavajući. Postupak je identičan kao kad se koristi drveni komposter, osim što je potrebno dodati manje vode. Kompost ostaje duže vlažan jer je zaštićen. Prozračivanje je zadovoljavajuće. Dobra strana plastičnog kompostera je što ima poklopac, te ne može doći do prekomjernog kvašenja, što kod kompostne hrpe zna izazvati dosta neugodne mirise. Nakon ovih proljetno-ljetnih kiša problem baš i nije zanemariv. Komposteri su izrađeni od recikliranog materijala i bojom i oblikom se dobro uklapaju u dvorište i vrt.

 

Kompostiranje trave
Svježe pokošena trava predstavlja vrlo važan materijal bogat hranjivim tvarima, a siromašan strukturnim elementima, tj. nema potpornih drvenih vlakana. U kompostu koji sadrži samo pokošenu travu, tijekom kompostiranja dolazi do enormnog procesa razgradnje: kompost se jako zagrijava, sadrži veliku količinu vlage, i zbog nedostatka strukturnih vlakana, brzo se slijepi, pa postoji opasnost da se uguši i počne trunuti,nastupa anaerobni proces uz razvoj plinova koji imaju neugodan miris (metan) .

Posušena trava lakše se kompostira. Da bi se spriječilo sljepljivanje, treba joj dodati čvrstog drvenastog materijala kao što su isječkane grančice, slama ili lišće. Svježi travnati kompost vrlo je reaktivan i zahtjeva nešto više pažnje. Kompostirana pokošena trava već nakon kratkog vremena daje vrlo rahlo kompostno tlo bogato hranjivim tvarima.

VAŽNO: U kompost ne stavljati osjemenjene trave i korov!

JOŠ VAŽNIJE:Nemojte spaljivati biljne ostatke iz vašeg vrta ! Možete izazvati požar većih razmjera. Osim toga, spaljivanjem se proizvodi CO2, koji šteti ozonskom omotaču i uzrok je najavljivanih klimatskih promjena o kojima ste vjerovatno već čuli ili čitali. Uostalom, i sami smo svjedoci da vrijeme baš i nije najnormalnije, zar ne ?

KAKO SMANJITI KOLIČINU TRAVE?

• travnjak zasijati specijalnom mješavinom tzv. Livadskih trava, koje ne treba često kositi, te tako smanjiti količinu otkosa.
• kod kraćih vremenskih razmaka između pojedinih šišanja trave, pokošena trava može se ostaviti na travnjaku. Za nekoliko dana ona će se raspasti i tako unaprijediti vitalnost travnate površine.

pokošena trava je veoma važna u prehrani malih životinja. Možda se u vašem susjedstvu nalazi netko kome je potrebna trava ili sijeno za prehranu kućnih ljubimaca.

 

Može li se kompostirati vuneni jorgan?
Može, pod uvjetom da je izrađen od prirodne nebojane vune. Preporučam vunu iskidati na sitne komade, ne veće od desetak centimetara, i dodavati u malim količinama uobičajenom biljnom otpadu (ostaci voća i povrća, prosušena trava, usitnjene stabljike korova i cvijeća ), sve dobro izmješati i nakvasiti vodom., DOBRO JE DODATI I MALO STAROG KOMPOSTA ILI OSTATKE OD PROSIJAVANJA. Stari kompost sadrži mnoštvo mikroorganizama koji će ubrzati razgradnju. Komposter obavezno prekriti. Ukoliko je vrijeme suho i toplo, češće kontrolirati vlažnost i po potrebi dodati vode.

Kako i gdje čuvati prosijani kompost?
Ukoliko niste potrošili sav kompost koji ste prosijali, možete ga ostaviti na zemlji i prekriti (ne najlonom !) kako kiša ne bi isprala hranjive tvari iz njega. Možete ga spremiti u otvorenu posudu ili sanduk i čuvati u natkrivenom prostoru, kako ne bi kisnuo. Svježe prosijani kompost nemojte nikada stavljati u zatvorene plastične vreće.

Mora li se kompost prosijavati i zašto?
Zreli kompost je potrebno prosijati kako bi se izdvojili neraspadnuti komadići drveta, ljuske, koštice i drugi strukturni materijal, koji ima duže vrijeme razgradnje. Prosijavanje se vrši kroz sita, a veličina okaca je od 5 – 20 mm, već prema tome za što ćemo koristititi kompost. Za prihranu u vrtu može se sijati kroz krupnije otvore, a može poslužiti i plastična gajbica. Za sobno cvijeće i posipanje po travnjaku , trebamo finije prosijani kompost.

Koliko kompost smije biti mokar?
Kompost ne smije biti mokar. Kompost smije biti vlažan, poput iscijeđene spužve. Da biste ustanovili dali je kompost odgovarajuće vlažnosti, možete napraviti mali test : malo komposta stisnuti u šaci. Ako kaplje voda- suviše je mokar. Ako šuška i razmrvoi se nakon otvaranja šake, suviše je suh. Ako masa ostane poput grude i formirana prema ruci, kompost ima idealnu vlažnost.

 

Puno prije pojave ljudi na Zemlji, kompostiranje je bilo nešto što se samo događalo. U svakoj močvari, šumi ili na livadi – gdjegod je bilo vegetacije – postojalo je kompostiranje. Onda, nekad u davnoj prošlosti jedan od naših predaka je primjetio da usjevi bolje rastu ako su blizu hrpe istrulog “gnojiva” i vegetacije. Ovo otkriće se prenosilo na iduće generacije. Rano 20-to stoljeće pogotovo period poslije 2 svjetskog rata se može opisati kao period znanstvene poljoprivrede, zbog korištenja kemijskih gnojiva. Za poljoprivrednike diljem svijeta je to novo gnojivo zamjenilo kompost - i osiromašilo zemlju. Čovjek je svjesno upropastio osnovni izvor života na Zemlji – plodno tlo, narušio prirodnu ravnotežu. Danas, organske metode u vrtlarstvu i poljoprivredi postaju vrlo popularne. Čak i poljoprivrednici koji su se u potpunosti oslonili na umjetna gnojiva prepoznaju vrijednost komposta za rast biljaka i oporavak beživotne i iscrpljene zemlje. Povijest čovjeka do sada je bila povijest zadovoljavanja sve većih i većih materijalnih potreba na račun ostalih živih bića, na račun zdravog okoliša i kako danas stvari stoje na teret budućih generacija.

Prosječan stanovnik zemlje ne razmišlja i ne djeluje izvan svojeg prostora i vremena, nego je usredotočen na to da preživi, da radi, da zadovolji životne potrebe, da skrbi za sebe i svoju obitelj – briga od danas do sutra. Najosnovniji uzroci globalnih ili regionalnih promjena koje opterećuju i mijenjaju životni okoliš mogu se pojednostavljeno opisati sljedećom jednadžbom:

Opterećenje okoliša= visina populacije × životni standard × tehnologija

Pretvaranjem biološkoorganskih ostataka u kompost, vraćamo poljuljanu prirodnu ravnotežu tlu i dajemo svoj mali ali važan doprinos zaštiti okoliša jedine nam Zemlje.

 

Lišće u kompostu
Kada nas jesen bogato podari lišćem, često vidimo samo onu nesimpatičnu stranu ove normalne pojave. Lišće nam predstavlja problem koji pokušavamo riješiti spaljivanjem ili bacanjem u kontejner ili kantu. Ako list promotrimo kao živi organizam koji je potrošio dio hranjivih tvari iz zemlje kako bi uljepšao grane stabla, podario hladovinu i pomogao u stvaranju plodova, onda on ne zaslužuje spaljivanje i bacanje. Lišće se može vrlo dobro kompostirati. Pomiješamo ga s ostalim usitnjenim biljnim ostacima, uz povremeno protresanje i vlaženje, za nekoliko mjeseci podarit će nam izvrstan kompost kojim ćemo djelomično nadoknaditi potrošene hranjive tvari u vrtu. Sitnije lišće nije potrebno usitnjavati, a krupno možete usitniti tako da preko njega nekoliko puta prijeđete kosilicom za travu (hvatač trave poželjan).

Korov u kompostu
Korov u kompostu nije problem ukoliko nije osjemenjen. Mladi korov i korov u cvatu treba usitniti i pomiješati sa ostalim biljnim ostacima. Osjemenjeni korov može predstavljati problem: ako je kompostna hrpa manja, može se dogoditi da sjemenke korova ostanu u kompostu i počnu nicati kad takav kompost upotrijebimo u vrtu. Zbog toga ne preporučamo stavljanje osjemenjenog korova u kompost. No, nemojte ga ni spaljivati. Odložite ga u koš s ostalim otpadom. Ako je kompostna hrpa dobro održavana, postići će temperaturu do 68oC i sjemenke korova će u većoj mjeri biti uništene.

Kolike su dozvoljene količine taloga kave i čaja u kompostu?
U jednom domaćinstvu ne može biti previše taloga kave i čaja da bi poremetio raznolikost unesene bio mase. Talog kave istresen u sudoper često izaziva začepljenje cjevovoda pa je to još jedan razlog zašto ga treba odlagati u kompost. Talog iz aparata za kavu može se odlagati u kompost zajedno s papirnatim filtrom, ali je poželjno talog rastresti, a vrećicu iskidati.Vrećice čaja ili talog čaja treba odlagati u posudu za prikupljanje uobičajenih biljnih ostataka u domaćinstvu (ljuske, ogrisci i sl.)

 

Kamo s kućnim otpadom?
Današnji čovjek je izgubio vezu s prirodom i za njega bi otpad trebao jednostavno nestati iz vidokruga ( u potoku, šumi ili kanalizaciji). Pri tome zaboravlja da se svaki otpad može i mora iskoristiti. Često čujemo da se ljudi «rješavaju» kućnoga otpada bacanjem u kanalizaciju (WC školjku). Ovaj je način vrlo jednostavan jer je dovoljno nekoliko puta povući vodu i problem je riješen. Pri tome potrošimo «malo» više vode (svako ispiranje 10 litara), ali bar ne moramo hodati do koša za otpatke, trošiti novac na plastične vrećice i razmišljati o razvrstavanju kućnoga otpada. Malo tko razmišlja dalje od toga. Nepoznata je činjenica da 80% kućnoga otpada možemo iskoristiti pravilnim razvrstavanjem i reciklažom. Velik dio toga kućnoga otpada je bio razgradivi otpad, otpad koji ima veliku primjenu i iskoristivost. Umjesto da takav otpad završi u kanalizaciji, već u kuhinji ga možemo odvojiti i odložiti u za to pripremljenu plastičnu posudu i kasnije kompostirati. Kompostiranje je najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada! Na taj način smanjujete ukupnu količinu otpada i manje zagađujete okoliš. Istovremeno smanjujete mogućnost začepljenja odvoda, dakle štedite na sredstvima za odčepljivanje (koja su opasni otpad), ne morate koristiti plastične vrećice (veliki zagađivač okoliša), štedite vodu (čije su zalihe iscrpive), ne trošite na zemlju za cvijeće (jer je sami proizvodite kompostiranjem) i dajete pozitivan primjer ukućanima (posebno djeci), prijateljima i susjedima.

Ostali kućanski otpad (papir, staklo, plastiku i metal) možete odvojiti i odnijeti u reciklažna dvorišta u kojima se nalaze posebni spremnici za svaku vrstu otpada. Na taj način zbrinut ćete gotovo sav kućni otpad i pripomoći u očuvanju okoliša. Neka odvojeno prikupljanje i odlaganje kućnoga otpada bude uobičajena stvar u vašem domu u kojoj će sudjelovati svi članovi obitelji. Učinite posjet reciklažnom dvorištu svojevrsnim obiteljskim izletom. Tako ćete na zabavan, poučan i koristan način provesti vrijeme sa svojom obitelji i ujedno učiniti nešto dobro za sebe, druge i cijeli planet.

Vrijeme je da postanemo svjesni i djelujemo u očuvanju zdravlja ljudi i okoliša, a to ćemo postići samo odgovornim postupanjem s vlastitim otpadom!

 

Možemo li kompostirati pepeo?
Pepeo je uobičajeni nusproizvod sagorijevanja drva, uglja i drugih gorivih materijala. Zbog visoke pH vrijednosti pepeo djeluje lužnato te može izazvati neželjene pojave u fazi razgradnje kompostne mase, kao što je stvaranje amonijaka koji u vidu plina napušta kompost. Osim što je neugodnog mirisa, amonijak je plin koji je štetan za okoliš. Pepeo od izgaranja drveta sadrži dosta kalija koji je potreban biljkama, ali ga ipak ne smije biti previše u zemlji. Suvišak kalija blokira druge hranjive elemente u tlu. U uobičajenom kompostu „bez pepela“ ima dovoljno kalija za potrebe biljaka koje su „mali i srednji potrošači“. Ako se kompostu dodaje puno pepela, tj. više od 10 litara na m3 svježe mase, kompost više nije univerzalno upotrebljiv, nego se koristi za prihranu biljaka koje imaju veću potrebu za kalijem. (detaljnije potražiti u literaturi !) Da bismo znali možemo li pepeo staviti u kompost trebamo znati od čega je nastao. Naime, pepeo nastao sagorijevanjem obojenoga drva sadrži opasne i otrovne kemijske spojeve i teške metale koji su nepoželjni u našem kompostu jer u konačnici ih mi pojedemo kroz povrće prihranjeno takvim kompostom. Naš je savjet: uptrijebite najviše 10 litara pepela po 1 m3 svježe zelene mase. Pepel posipajte po kompostu ravnomjerno i uvijek ga dobro izmješajte sa ostalim sastojcima. Pepeo uglja ne treba stavljati u kompost zbog visokog sadržaja teških metala.

Kako uštedjeti energiju u kući?
Jeste li znali da se više od polovine cjelokupne energije u kući troši na grijanje? Ukoliko vaš sustav grijanja nije u potpunosti djelotvoran 30-50% energije koju on koristi troši se uzalud. Ako vas zanima kako to promijeniti i kako uštedjeti novac i energiju, evo odgovora: prije zime i sezone grijanja temeljito pregledajte i očistite peć te podesite termostat. Na taj način povećat ćete učinkovitost grijanja i smanjiti emisiju opasnih plinova u atmosferu. Isto tako je korisno izolirati cijevi koje prolaze kroz nezagrijan prostor i iza radijatora staviti reflektirajuću ploču koja će zadržati i vratiti u stan toplinu koja inače izlazi kroz zid van. Ovakvu ploču možete jednostavno napraviti pričvršćivanjem aluminijske folije na karton. Vrlo je česta i zabluda da je bolje da peć radi pri ujednačenoj temperaturi nego da se sasvim smanji kada u kući nema nikoga. Zimi grijte upravo onoliko koliko je potrebno. Pokušajte koliko god možete smanjiti temperaturu, a da se ne smrzavate. Obucite dodatni pulover i ne šećite bosi i u majicama kratkih rukava. Ne moraju sve prostorije u kući biti jednako tople kao dnevna soba u kojoj provodimo najviše vremena. Smanjite grijanje spavaće sobe, hodnika, kuhinje i sličnih prostorija u kojima samo povremeno boravite. Kada bi svi smanjili grijanje za samo jedan stupanj Celzija moglo bi se uštedjeti više milijuna tona ogrjevnoga materijala (drva, ulja, plina). Time bismo manje zagađivali i iskorištavali okoliš i smanjili «efekt staklenika». Kada zračite prostorije, otvorite prozor širom i nakon kratkoga vremena zatvorite. Ovaj je način bolji nego dugo prozračivanje kroz odškrinut prozor. Ne zaboravite i spriječiti izlazak topline kroz prozore ili vrata začepljujući pukotine ljepljivom spužvastom trakom ili platnom (možete ih naći u samoposlugama).

Kako kompostirati zimi?
Zimi kompostirati znači malo improvizirati i sasvim malo odstupati od uobičajenih pravila. To znači kako nema uklanjanja kolaca za prozračivanje u kompostnoj hrpi i kako nema miješanja kompostne hrpe nekoliko dana nakon njezinog oblikovanja. Naime, manju kompostnu hrpu oblikujete čitave zime, a osim toga, miješanje se ne može obavljati kada su temperature preniske bilo zbog zamrznutog materijala ili zbog činjenice kako većina mikroorganizama koja bi se možda i našla na površini biljnog materijala uslijed cijepljenja zrelim kompostom, ne bi dobro podnijela naglo izlaganje niskim temperaturama. Kompostnu hrpu možete raditi na dva načina bilo da se radi o proljeću, ljetu, jeseni ili zimi. Možete nagomilavati biljni otpad ili odmah od njega raditi kompostnu hrpu (puniti komposter). Osobno, uvijek sam za drugi ponuđeni način. Naime, držanjem biljnog otpada sa strane ne umanjuju se i ne stišavaju prirodni procesi preoblikovanja. Ne možete odložiti koru luka ili mrkve sa strane i narediti im da se ne mijenjaju dok ne dođe proljeće, osim u slučaju da cijele zime budu prilično niske temperature. Jeste li ikada probali u plastičnu vreću od 20 litara uložiti veću količinu suhog lišća i držati ju preko zime vani? S vremena na vrijeme gurnite ruku u sredinu vreće i uočit ćete koliko je lišće toplo. Osim toga, izoliran biljni materijal sa strane će se smrznuti, a njegova će temperatura biti uvijek niža nego onoga na kompostnoj hrpi ili u kompostarniku. Energija vitaliteta koju taj biljni materijal u sebi sadrži smrzavanjem se smanjuje za 40%, te je uvijek bolje ipak zimi nadograđivati kompostnu hrpu. Pravila oblikovanja su jednaka kao i pri formiranju hrpe bilo u koje drugo doba godine. Kompostnu hrpu najbolje je oblikovati u doba ploda. Sve sastojke prije kompostiranja treba usitniti na veličinu palca. Tako je povećana površina na koju djeluju mikroorganizmi. Mikroorganizmi najviše vole mjesta rezova, te tu najprije i najviše djeluju. Prije početka oblikovanja hrpe treba zabosti drvene kolce u tlo koji će biti viši od kompostne hrpe za 30-tak centimetara. Nakon završenog oblikovanja hrpe njih do proljeća ne treba izvući. Kada ih izvadite pred proljeće, služiti će kao prozraka. U ta mjesta na proljeće treba usipavati biodinamičke pripravke koji će potaći mikroorganizme na razmnožavanje, a uz to ti pripravci imaju zadatak, svaki za sebe, obaviti točno određen dio harmonizacije cijele kompostne hrpe. Kako bi proces razgradnje što prije počeo, dobro je u materijal kompostne hrpe umiješati nešto zrelog komposta. Na taj način se kompostna hrpa cijepi. Kompostna hrpa prekriva se s 5-10 centimetara debelim slojem slame, a tijekom zime sloj smije biti i deblji. Svakih nekoliko dana, kada vam se skupi određena količina biljnog materijala, odignite slamu, ako nije smrznuta, te ispod nje nadodajte usitnjeni i dobro promiješani biljni materijal. Isto tako možete napraviti i s poklopcem kompostera. Zima je u našim krajevima godišnje doba odmora. Uglavnom je vani hladno, ali kada su temperature nešto više, mikroorganizmi i životinje tla koje se nađu bliže površini tla, počnu sa svojim aktivnostima. Tako, ako nekoliko dana potraju visoke temperature ne morate se začuditi ako vidite tek pregaženu glistu na nogostupu. Stoga, oblikovanjem kompostne hrpe zimi postupkom nadodavanja spasili ste nešto životne sile biljnih ostataka, te ste ubrzali čitav proces dobivanja zrelog komposta. U proljeće, opet u dane ploda, možete kompostnu hrpu cijepiti biodinamičkim pripravcima i na taj nači dobiti visoko vrijedan kompost.

 

Smije li se kompostirati u rupi?
Kompostirati se treba imitirajući Prirodu. Jeste li kada vidjeli kako u šumi netko kopa rupu za pretvorbu lišća u humus? Pa zašto biste se onda uopće izlagali ikakvom naporu kopajući takvu rupu? Osim toga, najčešće dolazi do slabe odzrake, pa u pretvorbi umjesto aerobnih organizama sudjeluju anaerobni, te dolazi do neželjenog procesa purifikacije. Posljedica toga je obično vlažna smrdljiva masa za koju je uopće teško pretpostaviti da će ikada od nje biti kompost koji mirisom podsjeća na šumsko tlo. Za pretpostaviti je kako bi pomogla odzraka. To je, uz kopanje rupe, drugi dodatan posao. Kako je iz rupe uklonjen i dio tla koji u sebi nosi najpotrebniji dio mikroorganizama za pretvorbu, potrebno je dodati i mikroorganizme. Na svu sreću što postoje mikrobiološka gnojiva. Istina, njihov dodatak je treći dodatan posao koji sam za sebe stoji oko petstotinjak kuna koliko morate platiti za jednu litru koncentriranog mikrobiološkog gnojiva. A premetanje kompostne hrpe? Taj će vam posao zadati nova bespotrebna naprezanja koja ste mogli i ne imati da ste kompostirali na prirodnoj površini tla. "I što sada?" je najčešće pitanje na koje dolazi protupitanje: "Do kojeg stupnja kompostiranja ste došli?" Ako ste samo iskopali rupu, zatrpajte ju, površinu nivelirajte i na tom mjestu oblikujte kompostnu hrpu. Ako ste već oblikovali kompostnu hrpu, štapom napravite rupe u hrpi i kroz njih progurajte cijevi za odzraku. Cijevi moraju biti duže za tridesetak centimetara od visine rupe i dijelovi njihovih oplošja koji se nalaze u masi za kompostiranje moraju biti izbušena na što više mjesta kako bi zrak mogao prodirati kroz rupe u hrpu, a plinovi iz hrpe izlaziti van. Hrpu s vremena na vrijeme treba poprskati mikrobiološkim gnojivom, a to je gnojivo potrebno povremeno uliti i u cijevi. Upute za razrjeđivanje koncentriranog mikrobiološkog gnojiva svakako treba poštovati. Ako možete nabaviti, kompostnu hrpu cijepite biodinamičkim kompostnim pripravcima prema rasporedu broja 5 na kockici za igru "Čovječe ne ljuti se".

Smije li se kompost prekriti crnom folijom?
Ne samo kako se kompost ne smije prekriti crnom folijom, već ni plavom, ni bijelom, a niti prozirnom folijom. Kompost se prekriva slojem zemlje, a iznad toga jutom ili slojem kukuruzovine, slame ili sijena. Takav pokrivač ima više funkcija. Zemlja smanjuje isparavanje vode ne tako dobro kao folija, ali kroz nju dolazi do izmjene plinova po principu štetni van, potrebni unutra. Folija takvo disanje sprječava. Osim toga, crna folija dodatno zagrijava kompostnu hrpu, dok svijetla boja slame ili sijena djelomično i reflektira sunčeve zrake. Prekomjerna toplina spaljuje sam sadržaj hrpe, a unutar nje i toliko važne mikroorganizme koji doprinose krajnjoj kumulaciji hranjivih elemenata. Folija stvara uvjete za razvoj nepoželjnih mokroorganizama u uvjetima pravilnog kompostiranja. Naime, pravilno kompostiranje za posljedicu ima stvaranje komposta koji u sebi sadrži akumulirane hranjive elemente. Bilo kod koje greške u kompostiranju, Priroda šalje "lijek" koji popravlja stanje u njoj samoj, ali krajnja posljedica tada nije kompost kojeg možemo upotrebljavati za prihranu biljaka. Stoga ne treba improvizirati, već treba slijediti jasne upute za kompostiranje. Ako ste neodlučni, radije pitajte one koji imaju iskustva s kompostiranjem. mr. sc. Jasenka Vizentaner, dipl. ing. šum.

 

Bojenje jaja

Za bojanje Uskršnjih jaja mogu poslužiti ljuske luka. Zavisno od dužine kuhanja, dobije se svjetlo do tamno smeđa boja. Ako prije kuhanja na jaja stavimo list, cvjetić ili djetelinu i jaje čvrsto umotamo u najlon čarapu, imat ćemo i aplikaciju koja djeluje vrlo dekorativno. Jednostavno, jeftino, lijepo i – ekološko! Jaja treba kuhati dvadesetak minuta zajedno sa prethodno opranim ljuskama crvenog luka. Ljuske luka, kao i voda u kojoj su jaja kuhana, mogu se posipati na kompost. Ljuske jaja kuhana u luku također se mogu usitniti i odložiti na kompost. Prije stavljanja na kompost, ljuske pomješajte sa travom od koje napravljeno Uskršnje gnijezdo. Dakako, ne umjetnom!!!!

 

kada je najbolje započeti kompostiranje?
Najbolje vrijeme za početak kompostiranja bilo je jučer. lijedeće najbolje vrijeme je danas! Potrebno je samo jedno, a to su slijedeće četiri stvari: da to želite, da imate gdje, da imate što i da znate kako. Dakle, kompostirati se može započeti uvijek, u svako doba dana i godine.Bilo koji trenutak da odaberemo, u bilo kojem godišnjem dobu da započnemo, uvijek je dobro, jer na taj način pomažemo i slijedimo prirodne zakone, smanjujemo količinu smeća za odvoz i odlaganje a sebi činimo zadovoljstvo jer vraćamo zemlji ono što je iz nje poteklo i hranimo naše biljke gnojivom koje smo sami proizveli. Možete započeti sada, u proljeće.Imate obilje svježeg materijala – trava, sezonsko cvijeće, ostaci od orezivanja voća, vinove loze, ukrasnog grmlja i ostaci voća i povrća iz kuhinje. Kompostna hrpa složena u ožujku ili travnju, dobro izmiješana prema pravilima kompostiranja, već u srpnju daje prve količine svježeg komposta. Nakon prosijavanja, kako bi se izdvojili krupniji, drvenasti i još neraspadnuti dijelovi, svježi kompost možete koristiti za nastiranje oko rajčice i drugog povrća.Ostaci od prosijavanja dobro će poslužiti kao dodatak novoj kompostnoj hrpi. Započnete li u ljeto, na raspolaganju su vam slatki plodovi i svježe povrće, lubenice i dinje, mladi kukuruz i tikvice i ostaci iz kuhinje.Nedostatak tvrdog, drvenastog materijala može donekle zamijeniti pokošena i prosušena trava, komadići papirnatih kutija za jaja, ljuske oraha i drugih koštunjičavih plodova. Zbog slatkastih sastojaka moguća je pojava voćnih mušica, pa je dobro da kompostnu hrpu prekrijete slojem vrtne zemlje. Započnete li u jesen, imate ćete najviše biljnog materijala za slaganje kompostne hrpe: lišće, travu, stabljike povrća i cvijeća, ostatke od pripreme zimnice (kupus, paprika, rajčica) i uobičajene ostatke voća i povrća iz kuhinje.U jesen se može složiti prilično velika hrpa ili napuniti komposter oko 500 – 600 litara. Uz pridržavanje pravila kompostiranja, i ako zima nije previše hladna i suha, u proljeće možete dobiti prve količine svježeg komposta. Ove godine to nije bio slučaj. Moj je jesenski kompost polovicom travnja bio prilično ˝svjež˝ i pun glista, budući da zbog niskih temperatura životinjice nisu mogle ništa raditi. Mada je pri vanjskoj temperaturi od –17 u kompostnoj hrpi bilo toplih +12 stupnjeva, bubice i gliste su svoju aktivnost započele tek krajem ožujka. Tu se dobro vidi razlika između proljetnog i jesenskog komposta: u proljeće sve ide puno brže, a jesen i zima su malo usporeni. Međutim, za zreli kompost i onako treba 10 – 12 mjeseci, kako bi završili svi biološki i kemijski procesi i kako bi kompost mogli koristiti za sobno cvijeće, zahtjevnije i osjetljivije biljke. Zima je doba mirovanja i nema ostataka biljaka u vrtu i travnjaku. Na raspolaganju imamo samo ostatke iz kuhinje (ljuske krumpira, luka, mrkve, i drugog povrća, ogriske jabuka i slično). U jesen trebate pripremiti malo suhog lišća i usitnjenih grančica kako biste ih mogli miješati sa kuhinjskim ostacima. Nikada nemojte kuhinjske ostatke istresati na hrpu bez da im dodate tvrdog, strukturnog materijala. Pri niskim temperaturama masa će se zamrznuti, a nakon otapanja, u proljeće, iznenadit će vas vrlo neugodni mirisi a sadržaj će ličiti na sve drugo samo ne na kompost. Zimi možete slagati biljne ostatke na već ranije započetu hrpu ili nastaviti puniti komposter. Prilikom svakog dodavanja, vilama umiješajte svježu masu u površinski sloj na hrpi ili u komposteru. U svim godišnjiim dobima kompost trebate držati pokrivenim (nikako ne najlonom – u obzir dolazi samo polupropusni pokrivač, bila to zemlja, lišće, trava, karton ili toptex) jer mikroorganizmi ne vole danje svjetlo i bolje rade u tami. Također trebate brinuti da kompost bude optimalne vlažnosti (poput iscijeđene spužve!) te da masa ne bude zbijena, jer bi se mogli stvarati plinovi neugodnog mirisa. Uspješno kompostiranje i dobar kompost!

 

Da li je dobro spaljivati biljne ostatke?
Spaljivanje biljnih ostataka može biti dvojako. Obično se pale ostaci skupljeni u jednu ili više hrpa ili se pali čitava njiva. I jedno i drugo spaljivanje je ekološki štetno jer troši previše kisika koji je neophodan živim bićima naše planete. Gora verzija je spaljivanje čitave njive. Naime, prvi sloj tla je obično humusno – akumulativni sloj. On je ujedno i najhranjiviji sloj tla za biljke. Njegova debljina je, u najboljem slučaju, svega nekoliko centimetara. Tlo dobro opskrbljeno humusom sadrži oko 4% humusa. Ono tlo koje je intenzivno iskorištavano i loše prihranjivano sadrži oko 1,0 % humusa. U humusno – akumulativnom sloju se nalaze mikroorganizmi bez kojih je nemoguća pretvorba organskih ostataka u humus. Mikrobiološka aktivnost u tlu značajna je za plodnost tla, odnosno sposobnost tla da podržava rast i razvoj biljnih organizama. Mikroorganizmi čine manje od 0,5 % mase tla, ali su izrazito bitni za plodnost tla. Brojnost mikroorganizama je najbrojnija u humusno – akumulativnom horizontu. Ujedno, ljudi još nisu izumili način kojim bi sintetizirali humus. Mikroorganizmi su direktno vezani za tlo i prvi reagiraju na promjene uvjeta u tlu. Spaljivanjem površine tla mikroorganizmi humusno – akumulativnog sloja se ubijaju, a mijenja se i sastav samog sloja u kojemu organski dio pougljeni i više se ne može koristiti u ishrani bilja. Pri spaljivanju često zbog vrlo visoke temperature strada i dio sloja tla ispod humusno – akumulativnog sloja, pa je i prirodna obnova puno teža. Savjet s uskličnikom: učinite sebi uslugu – ne spaljujte organske ostatke. Radije ih kompostirajte. Imate li ih previše ili loše raspoređene po njivi ili vrtu, postavite nam pitanje. Rado ćemo vam pomoći u rješavanju vašeg problema.

Mogu li postaviti komposter na betonsku ploču?
Betonska podloga je potrebna tamo gdje se radi o gradskim kompostirnicama u kojima se kompostiraju tone i tone biljnih ostataka, godinama uvijek na istom mjestu. Za kompostiranje u vrtu ili dvorištu preporučam postaviti komposter na zemlju. Pravi kompost uvijek mora imati kontakt s tlom iz kojeg u njega ulaze mikroorganizmi i gujavice.

Moj susjed odlaže biljne ostatke na rešetku slivnika gradske kanalizacije. Da li je to dobro?
Rešetka iznad kanala kao podloga kompostne hrpe ulazi u teže grijehe vrtlara. Provjetravanje je povećano, kontakt s tlom ne postoji, a veliki dio hranjiva s vodom nepovratno otječe kanalom. Ako je kanal i betoniran, onda takvo kompostiranje zaista nema smisla i predstavlja vrijeme utrošeno ni u što.

U kompostu i vrtu nalazim puževe golaće. Kako ih se mogu riješiti?
Vrlo često je borba protiv puževa dugotrajna, iscrpljujuća i što je najgore, neučinkovita. Što se više borite i uključite više negativnih emocija, puževi više napadaju. Svakog viđenog puža sa zadovoljstvom ubijate, često bacajući ga u vrelu vodu, a svako je bacanje popraćeno čak i mržnjom. Unatoč svemu, puževa je svakim danom sve više jer energija groblja privlači žive puževe. Životna energija pobija energiju smrti. Zatvara se začarani krug. Nikada nemojte željeti uništiti ili protjerati sve jedinke određene vrste iz vrta. Svaka vrsta ima točno određenu zadaću u prirodi i ako je nema, može doći do još većeg disbalansa i pojavljivanja još gorih štetočina ili bolesti. Priroda je uvijek jača od ljudi. Tako je puževa sluz prilično hranjiva za biljke. Prvi korak u borbi protiv puževa je ne činiti ono što ih privlači ili bilo na koji drugi način povećava njihovu brojnost. Puževi će povećati svoju brojnost kada se biljke zalijevaju u krivo vrijeme. Jednako tako, povećava njihovu brojnost i unošenje nerazgrađenih životinjskih dijelova. Zato se posebno treba paziti ne dodavati nezreli stajski gnoj tlu. Također, napad može biti jači i kod steljarenja. Puževi su hrana ježevima, žabama krastačama, sljepićima, daždevnjacima, kokošima, patkama i nekim drugim ptičijim vrstama. Stoga, unesite neke od tih vrsta u svoj vrt ili ih podržite u svom vrtu ako svrate. Već je dovoljno ako ih ne potjerate i ne ubijate. Odmah na početku treba shvatiti kako je od pužomora, kemijskog sredstva za ubijanje puževa, više štete nego koristi. Oko najdražih biljaka mogu se postaviti fizičke prepreke poput savijenih limića koji vire iz tla. Ili se može oko biljaka koje puževi napadaju razbacati usitnjene ljuske od jajeta. No, usitnjene ljuske od jajeta tijekom vremena podižu pH tla. Osim toga, potrebno ih je ponovno razbacati nakon svakog okopavanja. Zamka za puževe sastoji se od zdjelice punjene do dvije trećine visine pivom. Puževi su pivopije i nakon što se napiju, utopit će se u pivu. Dobro je i tlo oko biljke pošpricati čajem od preslice. Taj čaj djeluje protiv gljivica, ali unosi i energiju svjetla u tlo, a tu energiju puževi ne vole. Postoje i biodinamički pripravci koji učinkovito djeluju protiv puževa. Ukoliko želite saznati više o tome, javite nam se pa ćemo vam pismeno odgovoriti.

 

U jesen 2004. god. sam počela kompostirati.Plastični komposter je pun što sada?
Ako ste započeli kompostirati krajem prošle godine, a sada je lipanj, što znači da u vašem komposteru imate slojeve komposta različite starosti a samim tim različitog stupnja razgrađenosti. Ukoliko ste se pridržavali osnovnih pravila kompostiranja (usitniti, izmiješati, navlažiti, povremeno preokretati) tada bi u donjoj trećini trebao biti kompost najvećeg stupnja razgrađenosti, a na vrhu sasvim svježi materijal na početku razgradnje. Predlažem da otvorite komposter, skinete gornju trećinu a donje dvije trećine prosijete i upotrijebite odmah u vrtu.Dio prosijanog komposta možete ostaviti na hrpi u hladu, kako bi do kraja sazrio. Ostatke od prosijavanja dodajte u biljnu masu koju ste skinuli s vrha, dobro izmiješajte, navlažite po potrebi, te vilama ubacite u komposter. Ukoliko imate mogućnosti, bilo bi preporučljivo postaviti još jedan komposter.Tako ćete uvijek imati dvije faze – kompost koji zrije i može se već koristiti, te komposter u koji ćete odlagati svježi materijal. Ne treba zaboraviti da je važno uvijek usitniti biljni materijal i brinuti o dovoljnoj valžnosti mase uz povremeno preokretanje.

Kako postupati s otpadom?

A) Kako postupati s otpadom?
Kako bi se smanjila količina otpada nužno je pridržavati se mjera ispravnog gospodarenja otpadom:
- izbjegavanje / smanjivanje otpada
- ponovna upotreba bez obnove
- recikliranje i oporaba
- minimalno odlaganje ostataka od obrađenog otpada

odlaganje otpada se provodi samo onda ako se otpad ne može zbrinuti na jedan od načina koji su navedeni ispred odlaganja.

B) Savjeti za izbjegavanje i smanjivanje otpada:
- u vrtu, voćnjaku, travnjaku ili cvijetnjaku umjesto umjetnih goriva koristiti kompost koji se može proizvesti iz vlastitog biootpada
- pri kupnji odabirati proizvode bez suvišne ambalaže
- u uredskom poslovanju naprimjer, otpad se može smanjiti na način da se papir obostrano iskoristi prije nego se odvoji kao sekundarna sirovina

C) Temeljna odrednica gospodarenja otpadom je zbrinjavanje i iskorištavanje otpada uz što manji štetni utjecaj na okoliš

Gdje je najbolje postaviti komposter?
Komposter bi trebalo postaviti u zaklonjenom dijelu vrta ili dvorišta, najbolje ispod većeg drveta. Komposter mora biti lako dostupan i za vrijeme lošeg vremena, dakle ne smije biti u najzabačenijem dijelu vrta.

Koliko prostora treba za kompostište?
Veličina kompostnog mjesta ovisi o količini materijala za kompostiranje. Četveročlana obitelj "proizvede" otprilike 500 – 1000 l biljnih ostataka u jednoj godini, pa bi 1-2 kompostera zapremine 500-600 l bila dovoljna. Pored kompostera treba ostaviti prostor za odlaganje granja, panj za usitnjavanje granja, posudu za odlaganje kuhinjskih ostataka i mjesto za lišće i travu. Komposteri zauzimaju 1-2 m2, a ostali sadržaji isto toliko. Ako dodamo još pristupnu stazu i mjesto gdje ćemo miješati sastojke prije ubacivanja u komposter, potrebna nam je površina oko 6 m2.

Želim kompostirati u svom vrtu. Što mi je sve potrebno?
Osim dobre volje i biljnih ostataka potrebno vam je i: komposter po izboru (drveni, plastični, žičani...), škare, sjekirica, panj, lopata, vile, kanta za polijevanje.

Osim toga, ako ste u mogućnosti, nabavite i sjeckalicu (ima ih različitih i po pristupačnim cijenama) i toptex prekrivač za kompost. Osnovni alat i pribor: škare, sjekirica, panj, vile, lopata, grablje, kanta s ružom za polijevanje.

Ukoliko ne želite kompostirati ˝na hrpi˝ potreban vam je komposter – spremnik za kompost. U većim robnim kućama moguće je kupiti plastične kompostere zapremine 400 – 600 litara.Komposter možete napraviti sami od otpadnog drveta (palete, okrajci s pilane). Predlažemo manji komposter, dimenzija 80x80x80.

Kako kompostirati 2 m3 trave?
Ukoliko stavite 2 m3 trave na jednu hrpu i ostavite ju da tako stoji, necete dobiti mirišljav, zreo kompost. Doći će do razvitka neugodnog mirisa uzrokovanog procesom purifikacije (proces kojim se neadekvatno za potrebe prihrane biljaka razlažu biljni ostaci, te se uz to stvaraju i neugodni mirisi), a sama masa kasnije neće biti za upotrebu. Kako si pomoći? Ako već imate travu naslaganu na hrpu, razbacajte ju na slojeve visoke dvdesetak do tridesetak centimetara i pustite da se prosuše dva sunčana dana. Na kraju prvog dana okrenite slojeve na drugu stranu. Treći dan pristupite izradi kompostne hrpe. Kompost od trave radi se tako da se na hrpu složi prethodno malo uvela trava pomiješana s nešto malo zemlje, starog komposta ili lišća. Takva mješavina će spriječiti purifikacijske procese. Uvenula trava je bolja od svježe jer se na takav način ubrzavaju procesi razgradnje. Kako bi se spriječili procesi neadekvatne razgradnje veće količine trave, preporučuje se i zaprašivanje trave gašenim vapnom ( 1 kg / m3). Umjesto vapna može se koristiti i prah od ljusaka jajeta. Kompostnu hrpu možete načiniti na dva načina. Prvi je onaj koji sve slaže po slojevima, a to znači prvo na dno vrlo tanak sloj usitnjenih suhih grana i grančica, zatim sloj suhog lišća, pa sloj prosušene trave (10 – 25 cm), te onda sloj zemlje ( 2 cm ). Nakon prvog slaganja, na sloj zemlje opet staviti sloj suhog lišća, pa sloj trave, pa sloj zemlje. Treba završiti slojem zemlje. Neki smatraju kako je bolje sve odmah izmiješati. No, zašto si stvarati dodatan posao miješanjem izvan kompostne hrpe kada ćete nakon nekog vremena sve ionako morati promiješati? Vrlo je važno travu kompostirati u polusjeni, ne sjeni. Kompostiranjem u sjeni proces purifikacije će se lakše razvijati. Ne smije se nikako zaboraviti na zalijevanje, ali je izuzetno važno ne pretjerati, pogotovo ako sloj trave nije bio prethodno prosušen. Prema pravilima treba preokretati kompostnu hrpu.

Zapažanje:Kompostiranje vrtnih i kuhinjskih ostataka u odvodnim jarcima U odvodnim jarcima ne treba kompostirati. U njima se ne treba rješavati nikakvog otpada, pa tako niti korisnog – onog od kojeg se može napraviti tako dobar kompost. Bacanje otpada u odvodne jarke nije sastavni dio dobrog kućnog odgoja. Želite li takav otpad baciti, za to će odlično poslužiti komposter ili složaj za kompostnu hrpu. Ako ste mislili kompostirati u jarcima, ne činite to jer su jarci jedan oblik valjkaste dugačke ˝rupe˝ i takvo kompostiranje u sebi nosi sve negativnosti kompostiranja u rupi o kojima smo već pisali. Osim toga, postoji još jedna komplikacija. Naime, tijekom kompostiranja će sigurno doći do padanja nešto jače kiše. Voda koja se slijeva u kanal neće moći oteći. Možete si izazvati poplavu okućnice. Osim toga, mikroorganizmi i ostali živi organizmi komposta ne podnose previše mokar supstrat. Čak i za vrijeme suše teža je manipulacija hrpom u prebacivanju ako se kompostira u odvodnom kanalu. Oko odvodnih kanala obično nema ni hlada, pa se može dogoditi da ˝glava˝ kompostne hrpe pati od jednog, a ˝noge˝ od drugog ekstrema. Stoga, ako mislite kako jedino imate prostora za kompostiranje u odvodnom jarku, otpad za kompostiranje skupljajte u kanti i svaki dan poklanjajte susjedu koji kompostira ili steljari. U suprotnom biste se mogli neugodno iznenaditi kada, nakon velike količine oborina, zatrpani kanal ne bude mogao primiti svu vodu.

Mr. Sc. Jasenka Vizentaner, dipl. ing. šum.

Da li netko organizirano prikuplja i odvozi zeleni otpad?
Koliko je naama poznato, organiziranog prikupljanja biološko – organskog otpada iz domaćinstava u Kninu za sada nema. Prikuplja se jedino lišće, trava i granje iz redovitog održavanja javnih zelenih gradskih površina. Nemamo informaciju koliko od toga završi na kompostištu, a koliko na deponiji smeća

 

Treba li spaljivati otpalo, suho lišće?
Ekološki osvještene osobe neće spaljivati lišće, osim u krajnjem slučaju kada se radi o bolesti ili o štetnicima za čije je uništavanje potrebna zaista visoka temperatura. U većini slučajeva šteta je spaljivati otpalo suho lišće koje će, pretvoreno u kompost, biti odličan izvor hranjivih tvari prvo mikroorganizmima tla, a zatim i samim biljkama.

Koje ostatke od zimnice kompostirati?
U pravilu, kada se zapitate što kompostirati, a što ne, onda se vodite mišlju kako soli, ulju i octu, te konzervansima nije mjesto u kompostu. Jednako tako, u kompostu nije mjesto niti raznoj popljesniviloj zimnici, kao ni onoj koja sadrži alkohol. Kada čistite zamrzivač i uočite staro povrće koje ste zamrzli sirovo ili samo blanširano u vodi, te ga se želite riješiti jer mu je prošao rok trajanja, pustite ga da se odmrzne i temperira na sobnoj temperaturi, te ga tek onda prebacite na kompostnu hrpu. Razni "stari" pekmezi, kompoti i kašice od voća ili kombinacije voća i povrća, a koji ne sadrže konzervans ili sol, također se smiju baciti na kompost. Svi sirovi ostaci povrća i voća koje pripremate za zimnicu također mogu završiti u kompostnoj hrpi.

Smije li se kompostna hrpa zalijevati socom od kave, mlijekom, vodom od cikle?
Kompostnu hrpu smijete zaliti i vodom od blitve ako nije posoljena ili vodom u kojoj se kuhao krumpir u ljusci, cikla, prvom vodom od graha ili kelja. Bitno je da vodi niste dodali sol, vegetu, ulje ili ocat, te konzervans. Također, kompostnu hrpu smijete zalijevati socom od kave, ali taj soc malo razrijedite vodom. Razblaženi, neukiseljeni ostaci mlijeka također će dobro doći, između ostalog jer će podizati pH, a biljke uglavnom vole neutralnu do blago lužnatu sredinu u kojoj će rasti njihovo korijenje. Razblaženim ostacima mlijeka nemojte zalijevati samo onda ako ćete kompost dodavati tlu oko ruža, Rosa L., rododendrona, Rhododendron L. ili sličnih biljaka koje vole blago kiselo tlo.

PRAKTIČNI SAVJETI

Moja kompostna hrpa smrdi!
- Nedostaje kisika ili ima previše dušika. Preokrenite hrpu kako biste omogućili prozračivanje i dodajte suhog materijala upije vlagu (npr. granjčice,suho lišće).

Moja hrpa privlači kukce!
- Kukci imaju važnu ulogu u kompostiranju. No, ukoliko se pojačano skupljaju muhe možda u hrpi ima mesnih otpadaka koje treba izbjegavati! Također, preporučljivo je otpatke povrća i voća prekriti tankim slojem zemlje ili lišća.

Općenito:
- Ostaci crnogorice se zbog sadržaja smole sporo kompostiraju tako da treba umiješati malo količinu
- Kora nekih agruma, posebno limuna, usporava kompostiranje , stoga je treba umiješati u maloj količini
- Nikad u kompost ne treba stavljati zaražene i bolesne dijelove biljaka te korov
- Izbjegavajte stavljati meso, kosti i mliječne proizvode u kompost – privlače ostale životinje i uzrokuju neugodne mirise!

 

Mogu li se kompostirati kartonske kutije za jaja, kartonske role od toaletnog papira i papirnate salvete?
Kartonska ambalaža ( za jaja, od toaletnog papira, salvete, te sav ostali karton napravljen od papirne kaše, bez vezanih ljepila) može se dodavati u kompostnu masu. Karton se treba nakvasiti, usitniti i pomiješati s biljnim ostacima iz kuhinje i usitnjenim drvetom. Ukoliko je kompost suviše vlažan i u nedostatku ste suhe tvari, kartonske kutije za jaja možete usitniti, i bez kvašenja umiješati u kompostnu masu. Kartonske kutije za jaja mogu se odložiti i u kontejner za stari papir.

Imam veću količinu ostataka kupusa (listovi, korijen) koja mi je preostala nakon kiseljenja kupusa (oko 1,5 t). Prijašnjh sam godina kupus širio po njivi i zaorao u zemlju. Kako bih kupus mogao iskoristiti za proizvodnju komposta? Može li se kompostirati samo lišće kupusa?
Kako bismo dobili dobar kompost , vrijedi pravilo: ŠTO VIŠE RAZLIČITOG, USITNJENOG BIO OTPADA DOBRO IZMIJEŠATI, NAVLAŽITI I SLOŽITI NA HRPU ILI STAVITI U KOMPOSTER. Dakle, od samog lišća kupusa ne biste dobili dobar kompost. Predlažem sljedeće: listove kupusa usitnite na što je manje moguće komade. Na zemlju raširite listove u tankom sloju i nekoliko puta prijeđite kosilicom preko njega (na taj način smo usitnjavali krupno lišće sa drveća, pa se može primijeniti i kod kupusa), te složite hrpu. Dobivenoj masi dodajte suhog lišća, usitnjene grančice, hoblovine (strugotine drveta), slame, suhe ili prosušene trave, stajnjak (od krava, kokoši, zečeva, ovaca, koza i sl) i kuhinjske ostatke (kore i ljuske voća i povrća). Količina dodataka bi trebala biti bar 2 – 3 puta veća nego količina kupusa. Dakle, ako imate 100 litara kupusa, potrebno vam je još bar 200 – 300 litara lišća, grančica ili slame.

Hrpu možete slagati na dva načina:
1. Sve sastojke dobro međusobno izmiješajte, navlažite vodom i složite kompostnu hrpu širine oko 1 m, visine oko 1 m, i proizvoljne dužine. Obavezno prekrijte polupropusnim prekrivačem, suhom travom, lišćem ili tankim slojem zemlje.
2. Na zemlju prvo stavite tanki sloj lišća i grančica, složite sloj po sloj kupusa, slame, stajnika, lišća, trave, kuhinjskog otpada, i tako dok sve ne potrošite. Ukoliko imate starog komposta, možete ga posipati na svaki sloj – to će ubrzati proces razgradnje. Nakon mjesec dana sve slojeve dobro izmiješajte vilama i ponovo formirajte hrpu. Ako je potrebno dodajte vode. I u ovom slučaju prekrijte hrpu kako biste ju zaštitili od oborina i/ili isušivanja. Već za šest mjeseci mogli biste imati svježi kompost i koristiti ga za prihranu usjeva.

Mogu li se u kompost stavljati ljuske pečenog kestenja?
U kompost se mogu stavljati svi biološko – organski ostaci voća, povrća, žitarica i koštunjavih plodova. Ljuske kestena, oraha, lješnjaka te koštice bundeva su vrlo dobar , strukturni i potporni dodatak mekim, vodenastim ostacima voća i povrća. Mogu odlično nadopunjavati nedostatak sjeckanog drveta. Zbog svoje strukture trebaju duže vrijeme za razgradnju, pa tako ljuske oraha, kikirikija ili bundeva možemo pronaći i u kompostu starom nekoliko mjeseci. Nakon prosijavanja, krupni ostaci se dodaju svježem biljnom otpadu iz kuhinje za formiranje nove kompostne hrpe. Na taj način ljuske možemo nekoliko puta koristiti.

 

Započela sam kompostirati u plastičnom komposteru prije dva mjeseca. Komposter je do pola pun. Mogu li nastaviti bacati otpad iz kuhinje u njega?
Naravno da možete! Ali ne bacati, jer komposter nije kanta za smeće u koji ˝bacamo˝ sve što nam ne treba, nego naša mala tvornica humusa, te se tako trebamo prema njemu i odnositi! Dakle, ako je komposter do pola napunjen, (a sada je već pomalo počela zima, sa svime što joj pripada) nastavite ga puniti ostacima iz kuhinje (ljuske, ostaci voća i povrća, pokoji uveli cvijet) koje prije ODLAGANJA u komposter pomiješajte s istom količinom sječke ili suhog lišća. Ako jesenas niste napravili rezervu sječke i lišća, dobro će poslužiti ljuske oraha, lješnjaka, i kikirikija, ali i kutije za jaja iskidane na komadiće.

 

Koliko pepela smijemo dodavati u kompost?
Da bismo znali možemo li pepeo staviti u kompost, trebamo znati od čega je. Pepeo od ugljena i pepeo od kemijski tretiranog drveta je zbog velike količine štetnih tvari (posebno zbog visokog sadržaja teških metala) koje u sebi sadrži, nepogodan za kompostiranje. Ako povremeno ložite drva, za roštilj ili ispod kotlića, pepeo netretiranog drveta je dobrodošao dodatak kompostu jer ga obogaćuje krečnjakom, kalcijem, kalijem i fosfatima. Međutim, količina ne smije prelaziti 5 do 10 litara po kubnom metru organskog otpada. Kada drvo trošite kao energent za grijanje stana ili kuće, količina dobivenog pepela je prevelika za kompostiranje, ali i za razastiranje u vrtu.

Izvor : Kompost-info, Ch

U pomoć, veliki bijeli crvi u kompostu! Što raditi?
U vašem kompostu ste pronašli debele, bijele, 2-4 cm duge ličinke sa smeđom glavom? Jeste li ih pažljivo i stručno odstranili, uvjereni da se radi o omraženom hruštu? Ali, pogriješili ste! U kompostu se hruštevi ne pojavljuju. Hruštevi se hrane živim organskim materijalom (korjenjem i svim živim dijelovima biljke ispod površine) što ga naravno čini nepoželjnim gostom u svakom vrtu. U ovom slučaju radi se o ličinkama lijepe zlatno-zelene bube (cetonia aurata) , koje žive u kompostnim hrpama i hrane se mrtvim organskim materijalom tj. neživim biljnim ostacima . Ličinke zlatne bube nisu štetne, već pomažu u kompostiranju. Slično kišnim glistama, prerađuju sav biljni materijal i u vašem vrtu neće napraviti nikakvu štetu. Dakle, idući se put veselite kad ugledate velike bijele ličinke u vašem kompostu i ostavite ih na životu. Biljni svijet i zlatna buba izvrsno surađuju i međusobno se nadopunjuju. Zlatna buba biljkama je čak i od koristi, hrani nektarom, peludom i biljnim laticama, te obilaskom cvjetova služi kao oprašivač.

Izvori : www.natur-leksikon,www.decora.hr

 

Kako kompostirati manje količine biootpada?
Za manje domaćinstvo (1-2 osobe) i mali vrt predlažemo "kompostiranje u buretu".

Postupak:

Potrebno vam je plastično bure s poklopcem zapremine oko 75 l (može ići do 240 l za veća domaćinstva). Prvo, bure dobro operite, naročito ako nije novo. Zatim, zbog ocjeđivanja, izbušite rupe u dnu. Veličina rupa ovisi o tome gdje ćete bure držati. Ako neće stajati direktno na zemlji (na rešetkama ili sl.) dovoljne su rupe promjera 2 mm. U slučaju da ćete bure držati na zemlji potrebne su veće rupe (6 -8 mm) da bi organizmi zaduženi za razgradnju komposta mogli seliti unutra-van, već prema okolnostima u okružju. Također, izbušite rupe promjera najmanje 15 mm po cijelom buretu, zbog ozračivanja, te pri dnu bureta izrežite (5-10 cm od dna) pravokutnu rupu veličine 30x15 cm za vađenje komposta.

Za početak, dno bureta (oko 15 cm visine) pokrijte sječkom, ili, u nedostatku sječke, može se koristiti usitnjeni karton. Zatim, napunite bure, najmanje do pola, vašom smjesom za kompostiranje: dobro izmiješajte isječene grane i travu s ostacima biootpada iz kuhinje. Pazite da masa ne bude zbijena, jer može doći do truljenja i ružnog zadaha. Dobro bi bilo umiješati jednu kantu komposta (tražite od nekoga tko već kompostira ), jer se u njemu nalaze bezbrojni mali pomagači koji su neophodni: bakterije, gljivice, kišne gliste i druge male životinje iz tla. U nedostatku komposta, dodajte lopatu obične vrtne zemlje. Veoma je važno da sve bude sitno isjeckano (kao za voćnu salatu) i dobro izmješano, jer svi mali organizmi koje hranite u vašem kompostu moraju imati kisika i vlage. Gornji dio mora uvijek biti rastresit i zračan, ali ipak dovoljno vlažan. Po potrebi dodajte nešto vode.
Dakle, uvijek koristite pola sječke i pola kućnog biootpada. Preporuča se kao dopuna, zbog važnih minerala i elemenata u tragovima, dodati tjedno 2 žlice kamene prašine.
Proces raspadanja u prirodi traje godinama, a u buretu je uspješno za 3-12 mjeseci, ovisno o vanjskom utjecaju i sastavu upotrebljenog biootpada.
Ako u početku napunite bure do vrha, ništa se ne brinite. Vidjet ćete da razina opada brže nego što uspijete redovito nadopuniti. Isto tako, prvo punjenje bureta ne smije biti premalo, jer neće dostići "kritičnu masu". Strogo je pravilo, osobito kod manjeg bureta: bolje više, nego premalo, inače smjesa u buretu neće postići dovoljno visoku temperaturu potrebnu za higijenizaciju komposta.

Nakon 4 tjedna, potrebno je kroz rupu za vađenje komposta, izvaditi dio materijala, te ga dobro rastresti da dobije zraka. Zatim dodati i izmiješati svježi biootpad iz vrta i kuhinje i sve zajedno staviti na vrh bureta. Ovaj postupak ponavljati svaka 2-3 dana. Uskoro ćete primjetiti da kompost postaje sve tamniji i čvršći. Nakon otprilike 3 mjeseca moći ćete koristiti vlastiti kompost.

Smiju li se kore agruma (naranče, limuna, grejpa, banane, ananasa…) kompostirati?
Naravno da smiju, uz poznavanje pravila dobrog kompostiranja.

Postoji uvjerenje da kore agruma ne pripadaju na kompostište, jer je moguća pojava otrovnih zelenih gljivica ASPERGILLUS FLAVUS koje su kancerogene. No, problem ne leži u korama niti gljivicama već u razumijevanju procesa povezane razgradnje i prerade organskih sastojaka uz stalno prisustvo zraka te dovoljno vlage. Tada se, na dovoljno usitnjenim korama, ne mogu razviti štetne gljivice, jer su organizmi za razgradnju brži (kao pomagači koji pobjeđuju igrače u protivničkom timu).
Pogreška je u tome što se pod kompostiranjem još uvijek podrazumjeva jednostavno odlaganje biootpada na hrpu, u uvjerenju da će priroda već učiniti svoje, ne vodeći računa o osnovnom pravilu kompostiranja: ”dobro usitniti, izmiješati, održavati vlažnost i prekriti”. Ako se pridržavamo tog pravila, uz malo znanja, pažnje i, naravno, rada, ne možemo pogriješiti.
Ako imate koru ananasa ili banane, također ih možete bez problema priložiti vašem kompostištu. Koru ananasa dobro usitnite, naročito tvrde, bodljikave listove na vrhu, jer će vrlo malo, ili uopće neće istrunuti, može se čak desiti da pusti korjenje. Kora banane je posebno teško razgradljiva, i, ako se baci cijela na kompostište neće istrunuti (također i zbog toga jer sadrži pesticide koji sprječavaju truljenje). Vremenom će se pretvoriti u crnu, kožnatu “stvar”, od pretvaranja u humus ni traga. Međutim, sigurno je da i ekološke jabuke (bez imalo pesticida), ako nisu dovoljno usitnjene, neće istrunuti, na kraju će se pretvoriti u crne, smežurane kugle.
Pesticidi na južnom voću ne igraju veliku ulogu, jer je udio kora u količini biootpada jednog domaćinstva malen. Osim toga, bogati život mikroorganizama je u stanju štetne tvari razgraditi i učiniti neškodljivima.

Dakle,kore agruma se moraju dobro usitniti; što sitniji komadići, to brža razgradnja, tj. veća površina koju mikroorganizmi u kompostu napadaju. Uz dovoljno zraka i vlage, vaše kompostište je sigurno. Tako A. FLAVUS nećete dati nikakvu šansu!

Uskrsna jaja
Među najraširenijim običajima uskrsnog slavlja svakako je ukrašavanje jaja. Najčešće se jaja boje s pomoću ljusaka luka. Jaja stavite u hladnu vodu zajedno s ljuskama luka i kuhajte na laganoj vatri 15 - 20 minuta. Nakon što se jaja ohlade možete ih premazati tankim slojem ulja da bi dobila sjaj. Ovako bojana jaja imaju lijepu smeđu boju, svijetliju ili tamniju, zavisno od dužine kuhanja i količine ljusaka. Ako prije kuhanja na jaja stavimo list, cvjetić ili djetelinu i jaje čvrsto umotamo, ostat će različiti bijeli uzorci. Ako jaja umotamo u šaku lukovine i dobro stegnemo, nakon kuhanja svako jaje će biti drugačije i unikatno, a šare nepravilne i neodređenih oblika.

Ljuske luka, kao i voda u kojoj su jaja kuhana mogu se posipati na kompostište. Ljuske jaja kuhane u luku također se mogu usitniti i odložiti na kompost. Prije stavljanja na kompost, ljuske pomješajte s travom od koje je napravljeno uskršnje gnijezdo. Naravno, ne umjetnom!

Kemijski proizvedeni ekstrakti, koji se danas koriste za bojanje jaja, sadrže pretežno azo-boje što se dobivaju iz katrana kamenog ugljena. Takva organska bojila mogu kod ljudi osjetljivih na alergiju izazvati kožne nadražaje, svrab, a u najgorem slučaju čak neurodermitis ili astmu. Prilikom bojanja jaja ta bojila prodiru kroz pore na ljusci u bjelanjak, pa se u manjim količinama i pojedu.

Za razliku od njih prirodne su boje bezopasne. Tako se, primjerice, od bazge mogu dobiti lijepi plavi tonovi, od korijena kurkume ili ljuske crvenoga luka, žuta i smeđa. Da biste jaja obojili u crveno, potreban vam je sok od cikle, a zelenu možete dobiti od špinata. Također se koriste crveno zelje, mljevena paprika te peršinov list.

Ali, kad je o uskrsnim jajima riječ, nije riječ samo o šarenoj ljusci, nego barem isto toliko i o sadržaju. Zato, jaja kupujte od onih uzgajivača koji i kokoši uzgajaju prirodno.

Što raditi pojave li se u kompostu mravi?
Proljetno naseljavanje komposta mravima možemo riješiti na dva načina:

1. Tolerirati. Mravi u kompostu ne prave nikakvu štetu, naprotiv. Oni neumorno prenose sitne mrvice i time pridonose miješanju i ozračivanju komposta. Dakle, dok mravi ostaju u kompostu i našem vrtu, nemojte ništa poduzimati, mravlja invazija će se regulirati sama od sebe.
2. Ako vas prisustvo mrava smeta, možete uz nešto uloženog truda riješiti problem. Komposter potpuno ispraznite, kompost u tankom sloju raširite i u razmacima od nekoliko sati vilama dobro protresite. Mravi će se preseliti i pokupiti jaja, larve i lutke. Nakon nekog vremena možete kompost vratiti. Ako je malo mrava ostalo, oni će otići, jer nisu u stanju preživjeti kao jedinke.

Razlog pojave mrava u vašem komposteru može biti nedostatak vlage. Provjerite, ako je kompost suh dodajte vode i izmješajte.

Ono što nikako ne preporučujemo je korištenje nekog otrova protiv insekata (Pitroid i sl.). Korištenjem komposta u vrtu, upotrjebljen otrov završit će u našem povrću ili voću.

Ako redovito kosimo travnjake, što raditi s velikim hrpama trave? Mogu li se koristiti za kompostiranje?
Naravno, zelena trava daje odličan kompost! Prije stavljanja u komposter travu bi trebalo ostaviti da se prosuši te pomiješati s usitnjenim granjem, lišćem, kuhinjskim biootpadom i kompostom (u omjeru: 2:1). Ako je količina trave prevelika, možemo ju prosušiti te odložiti na hrpe i vremenom, u manjim količinama, uz miješanje, dodati na kompostište. Prosušena trava se može koristiti za prekrivanje komposta, i to 1 –2 cm debeli sloj između komposta i prekrivača. Tako ostavljena trava će biti vrlo brzo razgrađena.

Ako se travnjak često kosi (u sezoni jednom tjedno), trava se ne mora skupljati jer vrhovi pokošene trave vrlo brzo uvenu bez štetnih posljedica za vaš travnjak. Trava u tom slučaju djeluje kao gnojivo.

Kako koristiti dobiveni kompost i u kojoj količini?

• povrće: 2 – 6 l/m, već prema vrsti, jednom godišnje lagano umiješati u zemlju
• cvijeće: 2 – 3 l/m jednom godišnje umiješati ili posipati po zemlji
• cvijeće u kalićima: 2 dijela komposta, 2 dijela stare zemlje, 1 dio pijeska, 1 dio zemlje iz vrta
• grmlje, drveće, voćke: 2 – 6 l/m posipati po zemlji svake 2. godine
• travnjak, livada: 1 – 4 l/m posipati godišnje

novi parkovi, perivoji: 40 – 80 l/m lagano izmiješati ukopati u zemlju

Kako možemo znati da je naš kompost zreo i da ga možemo upotrijebiti?
Kompost je dozreo u roku od 6 – 12 mjeseci, ovisno o količini i vrsti upotrjebljenog biološkog materijala.
Zreli kompost je grumenast, tamnosmeđe ili crne boje, miriše na šumsku zemlju. U njemu ne prepoznajemo početni materijal, osim teže razgradljivih dijelova, kao koštice voća, ljuske oraha, komadiće drva.
Nezreli kompost nema tamnu boju, kiselkastog je mirisa ili miriše na gljive. U njemu se mogu naći komadići teže razgradljivog materijala (lišće, komadići drveta).

Test zrelosti:
Važno je znati je li naš kompost zreo, jer nedovoljno odležan kompost uzrokuje štetu na korjenju te dovodi do poremećaja u rastu biljke. Na vrlo jednostavan način to možemo provjeriti:

• Uzmemo plitku zdjelicu i u nju stavimo malo komposta
• Rasporedimo sjeme koje brzo klija (npr. zelena salata) i zdjelicu lagano protresemo da sjemenke upadnu u kompost
• Pažljivo navlažimo (najbolje raspršivačem)
• Prekrijemo staklom ili plastikom i stavimo na tamno mjesto 2 dana
• Kad je sjeme proklijalo, otkrijemo zdjelicu i stavimo je na svjetlo mjesto (prozorska daska)
• Pažljivo zalijevamo i promatramo
• Za desetak dana provjerimo rezultat: kompost je u redu ako sve biljčice izgledaju zdravo, podjednake su veličine, lijepo razvijenih zelenih listića te imaju lijepo razvijen korjen (bijel, razgranat)

Sličan test možemo napraviti u jednoj čistoj staklenci s poklopcem:

• Staklenku do pola napunimo kompostom i posijemo 15-tak sjemenki
• Staklenku dobro zatvorimo i stavimo na tamno mjesto (važno je da cijelo vrijeme staklenku ne otvaramo)
• Nakon što su sjemenke proklijale, postavimo na svijetlo mjesto
• Da bi naš kompost prošao test, nakon 10-12 dana biljčice moraju biti bar 2-3 cm visoke, zelene i lijepo razvijenih listića
• Staklenku otvorimo i pomirišemo. Kompost je u redu ako biljčice nisu kržljave, žućkaste boje te ako se iz staklenke ne širi ružni zadah

Ako utvrdimo da naš kompost nije dozrio, najbolje će biti da ga pretresemo i ostavimo još neko vrijeme da odleži.

Može li se loza i lupine graška koristiti za kompostiranje ?
Naravno da može!

Svi ostaci povrća se mogu kompostirati, a veće količine zelenog otpada nakon čišćenja graška su odličan prilog našem kompostu.
Očišćene lupine graška treba raširiti i ostaviti na suncu da se prosuše. Lozu graška trebamo usitniti (vrtnim škarama, sjekirom ili propustiti kroz drobilicu).
Lupinama i lozi graška dodajemo usitnjeno granje, prosušenu travu i uobičajeni biootpad iz kuhinje - ostatke voća i povrća. Masu treba navlažiti, dobro izmješati vilama i ubaciti u komposter ili složiti hrpu.
Obavezno prekriti polupropusnim prekrivačem kako bismo spriječili prekomjerno isušivanje komposta, ili suviše vlage ukoliko padne jaka kiša. Kao prekrivač može poslužiti i sloj suhe trave ili zemlje.

Kako se priprema gnojivo od gaveza i čemu služi pripravak od gaveza
Pripravak od gaveza možemo koristiti kao tekuće gnojivo u povrtlarstvu jer je bogat kalijem. Podesan je za gnojenje voća i povrća, naročito rajčica.

Priprema gnojiva od gaveza:

• U početku cvatnje pokosi se gavez i cijele biljke stavljaju u bačve ili posude od plastike, ali ne sasvim do vrha
• Biljke se potpuno preliju vodom, posuda se pokrije i ostavi tako stajati tri tjedna
• Kad masa provrije, tekućina se odlije i razrijeđenom vodom u omjeru 1:10 upotrjebljava za zalijevanje povrća. Najbolje je ovu tekućinu pomiješati s tekućim gnojivom od koprive, koje se spravlja na isti način, ali u omjeru 1:1.
• Zalijevanje biljaka ovim prirodnim tekućim gnojivom ubrzava rast biljaka i jača otpornost prema bolestima.

Ostatak biljaka koji je preostao nakon ocjeđivanja, možemo umješati u kompostnu masu.

Koliko zrelog komposta dobijemo iz 1 m3 zelene mase?
Količina dobivenog zrelog komposta ovisi o vrsti biološkog otpada koji koristimo odnosno količini vlage koju sadržava. Na primjer, zelena trava sadrži veliku količičnu vode i dat će manju količinu gotovog komposta nego što ćemo ga dobiti ako imamo puno drvenastog materijala.
Međutim, kompost od zelenih ostataka biljaka, dakle trava i kuhinjski ostaci voća i povrća, daju kvalitetniji i hranjiviji kompost nego što bi dobili kad bi kompostirali samo usitnjeno drvo, piljevinu ili hoblovinu. Drvenasti dodaci su potrebni u kompostu kako bi osigurali neophodnu rahlost i prozračnost kompostne mase.
Ako kompost ostavimo duže sazrjevati, ili ga prosijavamo za zemlju za cvijeće u kalićima, također će količina dobivenog komposta na kraju biti manja.
U pravilu je omjer dobivenog komposta prema upotrebljenom biootpadu 1:4 ili čak 1:5.

Kompostiram u rupi iskopanoj u zemlji. Želim na novi način kompostirati.
Ne smijemo kompostirati u rupi, jer zbog nedostatka kisika koji je potreban mikroorganizmima za razgradnju organskog otpada, dolazi do truljenja i neugodnog mirisa.
Prijedlog 1: kompostiranje na hrpi
Prijedlog 2:drveni komposter; nacrt u Malom priručniku
Prijedlog 3: drveni komposter klip-klap
Za kompostiranje na hrpi nije potreban komposter. Primjenjuje se u slučaju kad imate veliki vrt ili voćnjak pa vam neće smetati izgled.
Ako vam prebacivanje i mješanje komposta predstavlja problem, drveni komposter klip-klap će vam olakšati posao. Sastoji se iz pet dijelova koji se stavljaju jedan na drugi. Prilikom prebacivanja, mješanja ili pražnjenja kompostera, skinete prvi, gornji dio i stavite ga na zemlju. U njega prebacite gornji sloj komposta. Zatim skinete drugi dio i postavite ga na onaj prvi što je na zemlji. Postupak ponavljti dok ne dođete do zadnjeg dijela. Kompost koji se nalazi u najnižem okviru mogao bi biti već razgrađen, što ovisi o vremenu i pridržavanju uputa za kompostiranje. Ako je kompost visokog stupnja zrelosti, može se koristiti za prihranu i malčiranje povrća i cvijeća.
Ukoliko ima još puno nerazgrađenih komadića, poželjno ga je prosijati. Prosijani kompost možete koristiti za prihranu travnjaka i sobnog cvijeća.

Materijal potreban za izradu klip-klap kompostera:

1. stranica 200x800x20 mm (20 kom.)
2. stup 50x50x230 mm (16 kom.)
3. noga 50x50x300 mm (4 kom.)

čavao 25x70 (120 kom.)

Kako mogu ubrzati razgradnju biootpada u komposteru?
Razgradnja biološkoorganskih ostataka namjenjenih kompostiranju, ukoliko je biomasa pravilno pripremljena, teče svojim prirodnim tijekom. Međutim, sam početak razgradnje moguće je donekle ubrzati dodavanjem kupovnih preparata koji potpomažu razgradnju. Osim tih preparata, razgradnju potiče i dodavanje zrelog komposta, ili lopata vrtne zemlje te pripravci od koprive.

Ono što vam možemo preporučiti je slijedeće:

• svježi biootpad usitniti
• dodati usitnjeno drvo
• sve dobro izmiješati
• nakvasiti vodom, najbolje kišnicom
• složiti na hrpu i vilama ubaciti u komposter

Ukoliko želite, možete u kompostnoj hrpi štapom izbušiti rupe i u njih naliti pripravak od koprive ili neki od biodinamičkih pripravaka koji sadrže mikroorganizme koji se vrlo brzo razmnožavaju kad naiđu na povoljne uvjete.

Što raditi s većim količinama lišća, može li se kompostirati?
Stiže jesen, lišća ima posvuda, postavlja se pitanje što raditi s njim?
Kad sunce postane slabije i temperature niže, drveće se počinje pripremati za hladno godišnje doba. Zaustavlja se doprema hranjivih tvari i tekućine u listove i povlači klorofil nazad u grane i deblo. Upravo je to davalo lišću zelenu boju, sad se mijenja od snažno crvene do nježne svijetlo žute. Tako se lišće u prekrasnoj igri boja oprašta od drveća, a za nas počinju teški radovi. Tek što smo očistili vrt, novi nalet vjetra ponovo je nanio hrpe lišća. To traje do kraja studenog - tad je sve drveće konačno golo.
Kad smo završili s jesenjim radovima u povrtnjaku, lišće je dobrodošlo kao zaštitni sloj koji smije biti debeo do 10 cm. Povremeno je potrebno grabljama izmiješati lišće s gornjim slojem zemlje. Ako po lišću posipamo zreli kompost, ne samo da ćemo ubrzati razgradnju, već ćemo spriječiti nove nalete vjetra da ga ponovo raznesu. Na taj način možemo iskoristiti lišće na površinama s povrćem, cvijećem, ispod grmlja i drveća. Ova metoda se zove "površinsko kompostiranje" i odličan je način iskorištavanja većih količina lišća.
Sloj lišća je zaštita od hladnoće i gnojivo ujedno, a također sprječava isušivanje tla. U proljeće se preostalo lišće uklanja i kompostira. Ako lišće usitnite sjeckalicom uštedjet ćete si taj dio posla, jer je nakon zime sloj lišća gotovo potpuno razgrađen.
Travnjak moramo čistiti od lišća, jer mokro lišće guši i trava će početi trunuti. Najbolje je proći travnjak s kosilicom, na taj način usitnimo i izmiješamo lišće s travom. Time je ubrzana razgradnja. Oboje, travu i lišće, u odnosu 1:1 možemo dodati u naš komposter. Uz dobru vlažnost te dodani poluzreli kompost počet će razlaganje bio mase.
Dakle, jesenje lišće nipošto nije nepotrebni otpad, koji moramo odstraniti iz vrta, već pravo "zlato" za tlo.
Ako imamo velike količine lišća i želimo ga kompostirati, potreban je zaseban komposter. Lišće možemo jednostavno kompostirati ako ga složimo u hrpu širine 1,20 m, visine do 1,5 m i proizvoljne dužine.

Prilikom slaganja hrpe potrebno je pridržavati se osnovnih pravila kompostiranja:

• usitniti
• izmiješati
• navlažiti
• prekriti
• povremeno preokretati

Zbog velikog udjela celuloze, lišću je potrebno više vremena za razgradnju. Međutim, kompostu od lišća može se na početku malo pomoći, dodajući mu zreli kompost i kuhinjske ostatke (dobro izmješati!). Tako nastali kompost, ako nije potpuno razgrađen, možemo dodati direktno ispod drveća i grmlja kao malč.

Što je to TOPTEX, čemu služi i gdje se može nabaviti ?
TOPTEX je polupropusni geotekstil načinjen iz polipropilenskih vlakana. Namjenjen je za prekrivanje komposta. Koristi se i za zaštitu sijena/slame, krumpira, repe i drugih poljoprivrednih prozvoda.
Toptex se može koristiti i za prekrivanje stajnjaka, kako bi se spriječilo ispiranje hranjivih tvari u tlo, te emisije plinova koji nastaju u hrpama stajskog gnoja.
Toptex se koristi uglavnom za prekrivanje kompostnih hrpa na velikim kompostištima u većini europskih zemalja. Na malim, obiteljskim kompostištima u privatnim vrtovima i dvorištima. toptexom se prekrivaju i oblažu drveni ili žičani komposteri. U nedostatku topteksa, kompost se može prekriti slojem lišća, suhe trave ili slojem zemlje, Moderni strojevi za rad na kompostištu opremljeni su automatskim dodacima za namotavanje i odmotavanje topteksa prilikom preokretanaj kompostnih hrpa.
Toptex nije štetan za okoliš, nema negativni utjecaj na podzemnu vodu, kemijski je stabilan protiv kiselina i lužina, biološki stabilan prema mikroorganizmima i procjednoj vodi, otporan na smrzavanje i ultraljubičaste zrake. U srednjoeuropskim klimatskim uvjetima rok trajnosti je oko 5 godina. Ukoliko je neprestano izložen jakom suncu, rok trajanja može biti skraćen. Preporuka je kompostnu hrpu ili komposter, ako je moguće, postaviti u hladovinu.
TopTex osigurava optimalnu vlažnost kompostne hrpe, jer štiti kompostnu hrpu od prekomjernog kvašenja prilikom jačih oborina. Istovremeno spriječava isušivanje kompostne mase na jakom suncu i vjetru.
U pokrivenom kompostu proces razgradnje teče brže, zadržava se optimalna vlažnost, kompost se ne isušuje niti prekomjerno kvasi, toplina se zadržava i u rubnim djelovima kompostne mase.

Osnovni podaci o toptex-u:
Težina : 200 gr/m2
duljina role : 50 m
Širina role : 4 m ( presavijeno na 2 m )
Težina role : 40 kg

TOPTEX proizvodi Polyfelt a uvoznik za Hrvatsku je firma „Bestal“ iz Zagreba.

Izvor: brošura TopTex

Mogu li se kompostirati božićna drvca?
Božićna se drvca mogu kompostirati, odnosno dodavati kompostnoj masi. Za dobivanje zrelog komposta potrebno je 6- 12, mjeseci.
Kompostiranje iglica i drvene sječke četinjača često traje i duže. Dobro usitnjeno božićno drvce možete stavljati s ostalim bio-materijalom u vaš komposter ( u pravilu : jedno drvce na jedan komposter )
Veoma je važno sve dobro izmješati, kako u pojedinim dijelovima kompostne hrpe ne bi bila povećana kiselost komposta. Imate li rododendrone ili druge biljke koje vole kiselo tlo, možete kompostirati samo sječku dobivenu nakon usitnjavanja božićnog drvca ( učinite dobro djelo – kompostirajte i susjedovo, Polyfelt, Linz

Zašto se biološki materijal za kompost mora usitniti i čime?“
Kompostiranjem rješavamo jedan od osnovnih ekoloških problema - smanjenje otpada, jer trećinu našeg kućnog otpada čini biootpad koji se može ponovo upotrijebiti. Time dobivamo vrijedne sirovine za novi život i bogat urod u našem vrtu ili voćnjaku. Na pravi način usitnjen, promiješan i prozračen organski otpadni materijal postat će visokovrijedno gnojivo. Što je bolja kompozicija, mješavina iz "zelenih" bogatih dušikom i "smeđih" bogatih ugljikom ostataka biljaka, time će biti veća snaga gnojiva, a time i bolji kompost. Unošenje novog komposta pospješuje aktivnost živih organizama u tlu i uspješno sprječava rast korova.

Za dobro kompostiranje važi pravilo "što sitnije to bolje"
Materijal za pripremu komposta, odnosno sav biološki otpad iz kuhinje i vrta, mora biti usitnjen kako bi mikroorganizmi, gljivice i bakterije, te sitne životinjice u tlu imale što veću površinu na koju mogu djelovati. Time se ubrzava razgradnja biljnih ostataka u kompostnu grudicu. Ostatke voća i povrća preporučljivo je usitniti već u kuhinji, tako ćemo imati manje posla kasnije. Ostatke korova, uvelih biljaka i cvijeća iz vrta te granje možemo usitniti ručno, škarama ili na panju sjekiricom, a za veće količine dobro je koristiti sjeckalicu za usitnjavanje.
Vrtne sjeckalice režu, usitnjavaju, gnječe grubi bio materijal, tako se različite vrste materijala mogu lagano pomiješati. Iz isjeckanog, usitnjenog materijala nastaje ili malč za pokrivanje tla ili kompost za stvaranje humusa. Na našem tržištu može se naći nekoliko vrsta vrtnih sjeckalica (Viking, Bosch, Alko). U mogućnosti su sjeći granje debljine od 3 do 4 cm, zavisno od modela.
Sporohodne sjeckalice s valjkom za sjeckanje (glodanje) imaju funkciju samouvlačenja, te sjeckaju i gnječe granje i sitniji biootpad. Brzohodni strojevi s 2800 okr./min. sjeckaju granje i usitnjavaju meki zeleni otpad s mehanizmom noža s višenamjenskom pločom sa zupcima te dvostranim nožem za sjeckanje. Mehanizam rezanja pomoću zavojnice uvlači materijal za sjeckanje do ukoso položenog puža, gnječi ga i reže. Sjeckalice za velike količine ostataka biljaka i granja koriste se sistemom sendvič-mehanizam noževa s okretnim reznim noževima, noževima za sječenje i predusitnjavačima.
Kupovina sjeckalice isplati se ako imate veću količinu materijala za sjeckanje, i naravno, svoje kompostište. Kako odabrati? Najbolje je posavjetovati se u specijaliziranim trgovinama. U pravilu, sjeckalice s većim otvorom služe za sitniji bio materijal, s manjim za deblje granje.

Može li se kompostirati talog kave? Kakvu reakciju u tlu ima kava?
Talog kave ima pH vrijednost između 4 i 5, dakle kiselu. No ne morate biti zabrinuti zbog njegovog utjecaja na vaš kompost. Talog kave možemo kompostirati poput ostalog kuhinjskog biološkog otpada, jer će se u procesu razgradnje kiselost brzo neutralizirati.
U literaturi postoji puno uputa kako se talog kave kod nekih biljaka može upotrijebiti tako da se stavi direktno u zemlju. Npr. neke biljke traže zemlju koja je lako kisela i podjednako vlažna. Dobro će im doći ako se talog kave u tankom sloju raspodjeli oko biljke i lagano umiješa u zemlju. Ne samo da povisuje kiselost tla već sadrži dušik i služi kao gnojivo.
Dugo poznati način upotrebe taloga kave je kod ruža koje tada bolje rastu i otpornije su na bolesti i napade lisnih uši.To još nismo isprobali, ali i dalje kompostiramo talog kave bez nekog utjecaja na dobiveni kompost.
U vrtu se talog kave također može upotrijbiti za azaleje, erike, hortenzije i rododendrone (sve cvijeće koje voli kiselo tlo). Direktna upotreba taloga kave moguća je i kod nekog balkonskog cvijeća, gdje se pomiješa s gornjim slojem zemlje, npr. kod begonija, petunija, lavande i dr...
 

Bojanje uskrsnih jaja

Među najraširenijim običajima uskrsnog slavlja svakako je ukrašavanje jaja. Najčešće se jaja boje s pomoću ljusaka luka. Jaja stavite u hladnu vodu zajedno s ljuskama luka i kuhajte na laganoj vatri najmanje 20 minuta. Nakon što se jaja ohlade možete ih premazati tankim slojem ulja da bi dobila sjaj. Ovako bojana jaja imaju lijepu smeđu boju, svijetliju ili tamniju, zavisno od dužine kuhanja i količine ljusaka. Ako prije kuhanja na jaja stavimo list, cvjetić ili djetelinu i jaje čvrsto umotamo, ostat će različiti bijeli uzorci. Ako jaja umotamo u šaku lukovine i dobro stegnemo, nakon kuhanja svako jaje će biti drugačije i unikatno, a šare nepravilne i neodređenih oblika.
Ljuske luka, kao i voda u kojoj su jaja kuhana mogu se posipati na kompostište. Ljuske jaja kuhane u luku također se mogu usitniti i odložiti na kompost. Prije stavljanja na kompost, ljuske pomješajte s travom od koje je napravljeno uskršnje gnijezdo.Naravno, ne umjetnom!
Crvenu boju za bojanje jaja možemo dobiti od korijena broča ili od cikle, crvenog radiča. Tek rascvjetale ljubice, skuhane u vodi, pustit ce plavo-ljubicastu boju, crne se pisanice bojaju bobicama bazge, duda ili čađom, a od kore hrasta dobije se lijepa crno-smeđa boja. Od korijena koprive, špinata ili poriluka može se dobiti zelena. Jaja možemo oslikati i tako što paprat i mladice ovijemo oko jaja pa ih onda kuhamo. Nakon toga skinemo mladice, a na jajima ostane lijepo ocrtana paprat.
Ali, kad je o uskrsnim jajima riječ, nije riječ samo o šarenoj ljusci, nego barem isto toliko i o sadržaju. Zato, jaja kupujte od onih uzgajivača koji i kokoši uzgajaju prirodno.

Koliko komposta dobijemo pri kompostiranju trave?
Kao prvo, moramo spomenuti da se trava ne može kompostirati sama, zbog toga što sadrži veliku količinu vode (oko 60%). U uvjetima prevelike vlage razvijaju se mikroorganizmi kojima za život nije potreban kisik, a kao posljedica njihove aktivnosti i postignute topline, kompostna smjesa će vrlo brzo početi trunuti.
Zbog toga dolazi do pojave neugodnog mirisa i plinova štetnih za okolinu (amonijak) te gubitka dušika što utječe na kvalitetu dobivenog komposta. Da bismo to izbjegli, trava se mora pomiješati s drugim materijalima koji će omogućiti dostupnost kisika (sječka ili usitnjeno drvo, grane).
Najbolje je postupiti po pravilu: 2 dijela trave, 1 dio sječke. usitnjeno drvo i grane će kompostnoj smjesi dati potrebni ugljik i poroznu strukturu. Ako su svi ostali uvjeti ispunjeni (usitniti, izmiješati, odžati vlagu i prekriti), možemo računati da će na kraju dobivena kompostna smjesa izgubiti oko 60% prvotne mase.

Kakav utjecaj na kompost ima pepeo?
Može li se koristiti umjesto sječke?
Pepeo ne mozemo ni u kom slučaju upotrijebiti umjesto sječke. Prvo, jer je u obliku praha, a mala količina neizgorenog drveta neće dati potrebnu prozračnost kompostnoj smjesi.
Zbog toga u kompostu nastaju plinovi (kao npr. amonijak), kompostna masa zaudara, a osim toga ti plinovi su štetni po okoliš.
Pepeo, također sadrži puno cinka u obliku koji je lako topiv u vodi (cinkove soli), a u nekim većim koncentracijama vrlo štetan za tlo. Dakle, pepeo se ne bi trebao koristiti pti kompostiranju, niti posipati po vrtu ili bašti u nekim većim kolićinama.

Malčiranje ( nastiranje)
Tijekom proljeća, ljeta i jeseni na tlo padne lišće, suho bilje koje je završilo rast, ili ocvalo cvijeće, sitne grančice, iglice bora u šumi ili lišće stabala koje tijekom sezone gubi listove, plodovi s voćaka i slično.
Ako sve zbrojimo, nabere se popriličan sloj organskog materijala na tlu i štiti ga od prebrzog isparavanja. Sprječava ispiranje tla i brzi gubitak korisnih mineralnih tvari. Osim toga, takav sloj organskog materijala usporava i smanjuje rast korova, i ujedno je idealna okolina za korisne i nekorisne kukce. Korisni će obaviti svoj dobar posao, a za loše će se priroda pobrinuti svojim drugim mehanizmima te ograničiti njihov štetni rad.
Dobar potez u vašem vrtu, voćnjaku ili cvjetnjaku bit će ako pokušate oponašati ove procese u prirodi i brinuti se o tomu da tlo nikada ne bude golo, a ako je zasađena neka kultura, onda između bilja nastrite neki malč ( nastor ).

• Malčiranje vrta, koja je korist?
  Organski malč u sloju od 5 do 8 cm spriječit će zbijanje tla i stvaranje pokorice nakon obilnijih pljuskova. Vlaga će se dulje zadržati u tlu između dvaju natapanja (zalijevanja), ili od jedne kiše do druge. Malč će spriječiti ili usporiti isparavanje, a i hranjiva će se sporije ispirati iz tla. Mladim, novoposađenim biljčicama olakšava ukorjenjivanje i osigurava bolji rast u prvom periodu. Štiti ih od žarkog sunca i osigurava vlagu. »čuva kisik u tlu (prozračnost tla), a time štiti i mlade korjenčiće da se lakše i brže razrastu. U ukrasnom vrtu djeluje dekorativno i prikriva nedostatke, tako da bilje dođe do izražaja. Korov teže niče pa je plijevljenje rjeđe potrebno i lakše se obavi.
  Grmlju i drveću također koristi malč. Osim što poboljšava strukturu tla oko debla, čini i vidljivu barijeru oko njega, pa prilikom kosidbe lakše obilazite grmove ili drveće, pogotovo mlađe sadnice. Tako će i rjeđe doći do ozljeda koje se događaju prilikom kosidbe.
• Što treba izbjegavati?
  Malčirati ne treba u predebelom sloju, jer će se inače početi gušiti tlo. Bit će otežano prozračivanje tla i isparavanje vode, a to bi mogao biti problem tamo gdje je tlo ionako dosta mokro. Zato debljinu malča treba prilagoditi klimi, vrsti tla i bilju. Izrazito vlažna tla ne malčirajte, jer ionako sadržavaju dosta vlage. Osim toga, na takvim se mjestima u malč brzo nasele puževi. Ne rasipajte malč do stabljike ili debla. Načinite mali razmak između njih (oko 10 cm).

Koja je vrsta malča najbolja?
Sve ovisi o tome koju vrstu bilja malčirate i zašto. Pazite da ne stavljate kao malč travu koju ste pokosili kosilicom. Sitno sjeckana trava zalijepi se i stvori “kašu”, koja u debelom sloju može zagušiti površinu tla. Malč mora biti rastresit, rahao, kako bi mogao osigurati dosta zraka za biljke. Stoga travu ostavite da se prosuši, i tek je onda raširite oko biljke.
Ako kosite kosilicom i imate dosta trave, stavite je u kompost, ali dodajte i neki grubi otpad kako se ne bi zalijepila. To mogu biti primjerice sitno sjeckane grančice koje ostaju u vrtu. Slama je jedan od jeftinijih malčeva. Kako se pomalo raspada, obogaćuje tlo organskom tvari pa je korist dvostruka. Želite li da korov ne raste na gredici zasađenoj salatom ili jagodama, možete koristiti slamu. No, načinite razmak oko biljke. Malč neka počne negdje na rubu vanjskih listova. Računajte na to, ako je slama jako suha i ako počne puhati jaki vjetar, mogao bi raspuhati veći dio slame. Zato malč kontrolirajte i dopunite po potrebi.

Kako prepoznajemo zreo kompost?
Ovisno o vrsti i količini kompostiranog materijala te uvjetima kompostiranja, u roku od šest mjeseci do godine dana od biološkog otpada nastao je kompost. Zreo kompost ujednačenog je izgleda, tamnosmeđe do crne boje, miriše na šumsku zemlju. U njemu ne prepoznajemo više početni biomaterijal, osim ponekih teže razgradivih dijelova, poput koštica voća, ljuski oraha, komadića drva....
Nezreo kompost nema tamnu boju, kiselkastog je mirisa ili miriše na gljive. U njemu se mogu naći ostaci lako razgradivih tvari poput lišća, ostataka povrća i sl. Takav kompost mora još neko vrijeme odležati. Najbolje je da ga preokrenemo i ostavimo da dozrijeva.

Kako koristiti kompost?
Kompost koristimo kao gnojivo ili kao sredstvo za poboljšavanje kvalitete tla. U proljeće ili prije sadnje ili u razdoblju rasta i razvijanja biljaka, kompost pospemo po tlu i po mogućnosti lagano izmiješamo s površinskim slojem zemlje. Kompost ne smijemo duboko zakopati jer ga time gušimo.
Ako ga koristimo za uzgoj lončanica i balkonskog cvijeća, moramo ga u podjednakoj količini izmiješati sa zemljom iz vrta ili s prošlogodišnjom zemljom iz lonaca. Tijekom cijele godine možemo u lonce dodavati pomalo komposta.
Količina komposta koju ćemo upotrijebiti u našem vrtu ovisi o vrsti povrća koju sadimo. Različite kulture imaju različite potrebe za hranjivi tvarima.

Koliko visoka smije biti kompostna hrpa?
Jedna 1,5 - 2 m visoka kompostna hrpa je pomalo problematična jer postoji veliki pritisak na tlo. Kompostni materijal je stiješnjen te je opskrba kisikom jednog dijela materijala praktično nemoguća što dovodi u pitanje proces razgradnje. Ako se redovito ne preokreće, na nekim mjestima će početi truljenje, što svakako treba spriječiti. Ako je moguće, kompostnu hrpu treba proširiti, a ne ići u visinu.
U početku je potrebno hrpu preokretati svaka dva tjedna, kasnije u nešto dužim intervalima (pri tom treba provjeriti vlažnost). Time su dobiveni optimalni uvjeti; izmješanom i rastrešenom materijalu ponovo je omogućen pristup kisika i djelovanje mikroorganizama.
Preokretanjem kompostne hrpe ubrzava se proces, time se smanjuje trajanje nastajanja komposta. Osim toga, vremenom se volumen kompostne hrpe smanjuje, postaje niža.
Naravno da ovaj savjet znači i više rada, ali uloženi trud će se svakako isplatiti!

Ambrozija - uzrok neugodne alergije
Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia, Ambrosia elatior), točnije pelinolisni limundžik, u narodu poznata kao partizanka ili Krausova trava, danas se smatra najvećim neprijateljem osoba s alergijskim rinitisom, jer je njezina pelud najjači peludni alergen. Procjenjuje se da svaki deseti stanovnik Hrvatske boluje od peludne alergije na ambroziju, sli broj oboljelih je iz godine u godinu sve veći jer se širi i ambrozija. Najrasprostranjenija je u Slavoniji i Baranji, između rijeka Save i Drave te, u novije vrijeme, i uz jadransku obalu (Istra, Zadar, Makarska).
Ambrozija, podrijetlom iz Sjeverne Amerike, u Europu je stigla kao slijepi putnik na brodovima s robnim pošiljkama. Njezino prvo pojavljivanje u Hrvatskoj zabilježeno je 1941. godine.
Jednogodišnja je biljka, uspravne i razgranate stabljike, koja izraste do 1,5 metara visine. Stabljika je posuta grubim dlačicama, pa je poželjno staviti rukavice kad je se uklanja, tj. čupa. Listovi su jajasta oblika, također posuti dlačicama i jako nazubljeni. Cvjetovi su skupljeni u žute grozdove na vrhu stabljike. Biljka najviše voli napuštena staništa, poput željezničkih pruga, cesta, puteva te nedovoljno obrađenih zemljišta i polja. Često raste i kao korov u nasadima suncokreta, šećerne repe, kukuruza, soje i krumpira.
Korijenje pušta i uz seoske puteve, kanale, željezničke pruge. Nakratko je mogu zaustaviti rijeke, tuneli, mostovi i naselja, no sjemenke poput pravih gerilaca uvijek uspiju pronaći put na drugu stranu, primjerice, promiješane s prašinom na gumama vozila. Niče u travnju, a cvjetati počinje sredinom srpnja. Biljka proizvodi pelud u golemim količinama (zrela biljka stvara i do osam milijuna peludnih zrnaca), a oprašuje se vjetrom, što je jedna od karakteristika alergogenih biljaka. Zrnce peludi izgleda kao kugla sa šiljcima i ima dobre aerodinamičke osobine. Može putovati i do 300 kilometara. Svaka biljka proizvede više od 60.000 sjemenki koje mogu preživjeti u zemlji više od 30 godina, a izdržati čak i uvjete smrzavanja.
Ako ambrozija raste pojedinačno, treba je iščupati zajedno s korijenom. Za veće površine preporučuje se košnja prije negoli biljka počne cvjetati, i to plitka, nekoliko centimetara od tla. Košnju bi trebalo ponoviti svakih 20.-tak dana. Ambroziju možemo usitniti i zajedno s ostalim biootpadom staviti na kompostište sve dok se biljka ne osjemeni, (krajem kolovoza). Tad bi počupane biljke bilo najbolje staviti u vrećice, dobro zatvoriti i baciti u komunalni otpad.
Čak i u slučaju da vi ili vaši ukućani ne bolujete od tog ili nekog drugog oblika alergije, obratite pozornost na pojavljivanje te biljke u vašoj okolini. Pokušajte je ukloniti sami ili uz pomoć udruga i ustanova koje se bave tim problemom, jer tako možda pomažete i sebi. Nikad ne možete biti sigurni da ta biljka sutra neće i kod vas izazvati neugodne alergijske simptome.

Mogu li se ostaci kruha kompostirati? Hoće li kruh privući štakore?
Postoje neka mišljenja koja se jednostavno ne mogu iskorjeniti; Između ostalih i to da ostaci hrane iz kuhinje, pa tako i kruh, mogu privući štakore. Činjenica je da su štakori svežderi i da ne ovise o kuhanoj hrani koju bi mogli pronaći na našem kompostištu.
Međutim, kako ljudi po parkovima i ulicama bez puno razmišljanja bacaju ostatke peciva, pizza i slični "fast food" jelovnik, zaista se može, prije ili kasnije, desiti da to štakori pronađu i počiste. To je tada za njih vrlo jednostavan i komforan način pronalaženja hrane. Ako bi u blizini mjesta gdje štakori redovito nalaze ostatke hrane stavili komposter, nije isključeno da bi ga u potrazi za hranom našli i poslužili se.
Ipak, ako kruh samo bacite na kompostište (čak i u vrlo malim komadima) postoji mogućnost, ne pojave štakora, već nastanka drugačijeg problema. Kruh se neće razgraditi, počet će pljesniviti, i nakon nekoliko mjeseci još uvijek ćemo ga naći kao pljesnive komadiće u kompostnoj smjesi.
Ako želimo pravilno postupiti, kruh prvo moramo dobro navlažiti da omekani, te ga vilicom usitniti tako da nastane vlažna, gusta kaša. Tek tada ga možemo rasipati po kompostištu, dodati malo sječke i izmiješati vilama gornji sloj komposta. Bakterije će se odmah dati na posao, započeti razgradnju ugljikohidrata, masnoće i bjelančevina. Tako štakori na našem kompostištu, već od prvog trenutka, nemaju što naći.
Na taj način može se bez problema kompostirati i veća količina ostataka kruha, jer ljudi, na žalost, često bacaju hranu, bilo da kupe više nego je potrebno, ili skuhaju po principu - bolje više nego da fali... Ali, to je jedna sasvim druga priča...

Izvor: kompostberater dr Hans Balmer; Fragen und antworten

Koji je razlog pojave mušica na kompostištu, sto učiniti?
Mušice i drugi “posjetitelji” komposta imaju dobar njuh. Voćne mušice npr. privlači miris voćne kiseline koja nastaje u prezrelom voću, a također i u odstajalom biootpadu u kojem dolazi do vrenja. Ako su vremenski uvjeti dobri, tj. ako je vrijeme toplo i nema vjetra, mušice se veoma brzo razmnožavaju.
Našem kompostištu ćemo pomoći tako da svježe otpatke voća i povrća, prije stavljanja na kompostište, izmiješamo s usitnjenim drvetom, suhom travom i lišćem te dodamo malo zrelog komposta ili vrtne zemlje.

Mogu li se ostaci biljaka spaliti?

Ne spaljujte biljne ostatke, šteta je

Spaljivanje strništa nakon žetve, skupljenog suhog lišća ili trave kod nas je još uvijek česta pojava. Iako je i zakonom regulirana zabrana te postoje kaznene odredbe za spaljivanje bioloških ostataka, još uvijek ima neodgovornih pojedinaca koji to čine. Ne razmišljajući o mogućim posljedicama, štetama i opasnostima za okoliš i ljude, dovode u opasnost imovinu i ljudske živote, uništavaju koristan i upotrebljiv biološki otpad te dodatno zagađuju okoliš.
Ne smijemo zaboraviti ekološki faktor paljenja bioloških ostataka, ali ni ekonomski jer vraćajući tlu dio kroz biljne ostatke možemo uštedjeti na gnojivu. Suhu travu, korov i lišće najbolje bi bilo upotrijebiti za kompostiranje. Kao i sav ostali biološki otpad iz naše kuhinje, vrta, voćnjaka... Travu i lišće prije stavljanja u komposter moramo usitniti (bilo bi dobro i malo prosušiti zbog velike količine vlage) te pomiješati s kuhinjskim biološkim ostacima i sječkom. Sve to, naravno, uz pridržavanje osnovnih pravila o kompostiranju: dobro usitniti, izmiješati, održavati vlagu, povremeno prozračivati te prekriti. Za manje od godinu dana dobit ćemo organsko gnojivo kojim ćemo prihraniti nove biljke u našem vrtu.
Strništa se mogu usitniti kombajnom sa sječkom te zaorati, čime se vrati dio istrošene organske tvari kao hranivo za iduće kulture. Naročito je važno vratiti tlu biljne ostatke (odnos slame i zrna, odnosno prinosa je 1:1), jer se sve rjeđe upotrebljava organsko, prirodno gnojivo, jer nema stoke koja je davala stajnjak.
Na visokim ljetnim temperaturama vatra je sigurno jedna od najvećih opasnosti za ljude, zbog neopreznog paljenja događaju se nesreće pa i smrtni slučajevi. Svake godine vatrogasci potroše šmrkove vode i pjene gaseći velike požare nakon što je netko u svom dvorištu ili polju "samo htio uništiti malo korova". Zato, prije nego što se bilo tko odluči na paljenje, neka dobro razmisli!

  čišćenje bašti i livada te nekontrolirano paljenje trave, često povećava rizik od izazivanja manjih i većih požara koji se nerijetko prenose i na šumske ...

umjesto paljenja - kompostiranje! Skupite travu, lišće i ostali korov iz vaših vrtova i dvorišta i upotrijebite za stvaranje vrijednog komposta. Time ste učinili uslugu okolišu i sebi; vratili zemlji dio uzetih tvari, te smanjili troškove za gnojivo...

"Kompost toilette"
- prerađivanje fekalija u hranu za biljke
Oko jedna trećina upotrebljene vode u kućanstvu se potroši za ispiranje WC-a - oko 20000 l po osobi godišnje.
Pri tome treba razmišljati o sve prisutnijim ekološkim i ekonomskim problemima kao što su stalni pad kvalitete temeljne vode, porast cijene u pripreme vode za piće (traži se sve veća kvaliteta pri čišćenju i pripremi vode), pročišćavanje otpadnih voda, troškovi kanalizacijskog sistema, pri čemu se troši energija i razne kemikalije... Osim toga, organske materije u vrijednom obliku treba održati i vratiti u prirodni kružni tok.

Alternativa je "kompost toilette".
"Kompost toilette" ljudi obično zamišljaju kao seoski zahod te kao izvor zaraze i nepodnošljivog smrada.
No, suvremeni, sve popularniji u svijetu "kompost toilette" ne zaudara.
Sastoji se od školjke, kompostne komore i sustava za ventilaciju. Uz prisustvo kisika dolazi do razgradnje (aerobno kompostiranje kojim se izbjegava razvoj štetnih mikroorganizama iz fekalija), nakon jedne-dvije godine dobiveni kompost se bez razmišljanja može koristiti pri gnojidbi.
"Kompost toilette" štedi pitku vodu, u fekalijama sadržane sirovine (dušik, fosfor) vraćaju se u obliku komposta kao vrijedna hrana za biljke.
Danas je moguće kupiti gotov sustav i ugraditi ga u kuću ili vikendicu.

Izvor: oekozentrum@access.ch , Zentrum fur Experimentelle Gesellschafts Gestaltung: Kompost toiletten

Kako kompostirati lišće?
Može li se kompostirati lišće sveg vrsta drveća?
Kompostirati se može lišće sveg drveća, uključujući i oraha, hrasta, pitomog kestena pa i crnogorice. Međutim, treba znati da to lišće sadrži mnogo tanina i sporo trune, a lišće crnogorice sadrži smolu koja otežava prodiranje vode u iglice pa i ono sporo trune. Mikroorganizmima je za razgradnju potrebna vlaga, sporo razgrađuju tanin pa im je za to potrebno više vremena (dvije do tri godine). No, to nije razlog da se ovo lišće ne koristi za dobivanje komposta. Međutim, brže će se dobiti zreo kompost ako se miješa lišće drugog drveća, npr. lipe, jasena, javora, također jabuke, šljive i drugih voćaka te ukrasnog grmlja.
Ako imate jako puno lišća, kompostnu hrpu slažite tako da na dno stavite nešto granja kako bi se hrpa mogla i s donje strane prozračivati, zatim složite sloj lišća pomiješanog s nešto zemlje iz vrta pa sloj kuhinjskih i vrtnih otpadaka, pa sloj pokošene trave - i tako redom te na kraju hrpu prekrijte slojem rahle vrtne zemlje. Slojeve je dobro posuti mljevenom rogovinom, ribljim brašnom ili sličnim materijalom bogatim dušičnim tvarima kako bi kompost u konačnici bio kvalitetniji i za biljke hranjiviji.
Ako je kompostna hrpa presuha tada je povremeno treba prskati vodom, a ako je prevlažna pa trune tada joj je dobro dodati slame ili suhu piljevinu, po mogućnosti od listopadnog drveća. Tijekom zime kompostnu hrpu je dobro povremeno promiješati. Nakon prestanka niskih temperatura hrpu možemo preslagati po principu - što češće to bolje. To će ubrzati proces kompostiranja i već za godinu dana moći ćete ovaj kompost upotrijebiti za prihranjivanje vrta. Pritom ne trebate brinuti ako sve lišće nije potpuno razgrađeno. Kompost prosijte, a nedovoljno razgrađene dijelove vratite na novu kompostnu hrpu ili ga posipajte oko grmova malina ili kupina gdje će poslužiti kao prostirka koja će štititi zemlju od isušivanja, a istodobno će se pomalo razgraditi i pretvoriti u organsko hranivo koje će grmlje moći iskoristiti.

Nekoliko savjeta pri kompostiranju lišća:
male količine lišća pomiješaju se s preostalim vrtnim i kuhinjskim otpadom i smjesa se kompostira,
veće količine lišća mogu se odlagati na neko mjesto gdje se mogu osušiti i tijekom godine može ga se stalno dodavati vlažnom kuhinjskom otpadu ili pokošenoj travi,
gomile sačinjene od samog lišća kompostiraju se najbrže ako je lišće još malo vlažno i narezano na sitnije komade. Da ne bi došlo do zbijanja, treba mu dodati do 20% čvrstog materijala,
slobodnostojeće kompostne gomile lišća najbolje je prekriti kompostnim pokrovom, tzv. Toptex-om, jer se mokro lišće brzo oblikuje u grumenje, otežava daljnu pretvorbu komposta i počinje trunuti.

Kompostiranje velikih količina trave i lišća u velikim kompostanama
Prikupljanje kućnog biootpada zajedno s velikim količinama trave i lišća s gradskih zelenih površina omogućava pripremu komposta u velikim kompostanama.
Primjerice, u gradu Beču prikupljeni se biootpad iz kuhinja, vrtova i gradskih zelenih površina odvozi tekućom trakom na kojoj se razvrstava i oslobađa neželjenih primjesa (staklo, plastika, metali, kamenje) zatim u bubnju mješalice homogenizira, usitnjava i miješa s usitnjenim strukturnim materijalom. Tako nastali kompostni materijal automatski se utovaruje u kamione i odvozi u kompostanu.
Pogon za kompostiranje se sastoji iz dvije velike kompostne hrpe u obliku plasta, posuda za prihvat oborinskih i procjednih voda, sabirnika oborinskih voda te iz same zgrade pogona. Podloga kompostne hrpe napravljena je tako da ne propušta vodu, a sabirnik vode osigurava da i kod jakih oborina ne dođe do poniranja onečišćene vode u tlo. Za vrijeme prve faze (oko 4 tjedna) pomoću specijalnog stroja najmanje jedanput tjedno obavlja se prevrtanje (prozračivanje) bio-mase. Druga faza razgradnje traje još 2 do 3 mjeseca. Materijal se po potrebi vlaži, što je moguće automatski obavljati istim strojem kojim se vršilo i prevrtanje kompostnih hrpa. Čim kompostni materijal postigne odgovarajući stupanj zrelosti, prosijava se uz pomoć pokretnih bubnjarskih sita. Uzorci prerađenog materijala redovito se uzimaju i ispituju u laboratoriju. Tako se kontinuirano kontrolira stanje postupka kompostiranja, kao i kvaliteta i čistoća komposta. Dobiveni kompost se upotrebljava u ekološkoj i konvencionalnoj poljoprivredi.

Izvor: "Kompostiranje u Beču", www.wien.gr.at/ma48/pdf/kompostierung-kroatisch.pdf

Kako kompostirati zimi?
Ako imate vrt i puno jesenskog biootpada za kompostiranje, te ako se pridržavate osnovnih pravila kompostiranja (usitniti, izmiješati, održavati vlagu i držati prkriveno), nema razlike u postupku. Mikroorganizmi stvaraju dovoljno topline da temperatura u središtu kompostne mase nikada neće pasti ispod nule.
Dakle, možete isto kao i ljeti vaše organske ostatke iz kuhinje, uz dodatak određene količine sječke, dodavati na kompostnu hrpu ili komposter.
Kod temperatura ispod 10°C razgradnja je usporena, tako da možda nećete vidjeti promjene na biološkim ostacima. No, to ne igra nikakvu ulogu, jer kad u proljeće vanjska temperatura ponovno poraste, mikroorganizmi postaju aktivniji i nastavljaju razgradnju po zimi skupljene kompostne mase.
Međutim, ako kuhinjske ostatke samo odlažemo i skupljamo bez da ih usitnimo i izmiješamo sa sječkom, pri niskim temperaturama će se na neki način konzervirati, a u proljeće početi trunuti, što svakako želimo izbjeći.
Ako se kompostna masa ipak smrzne, jer mikroorganizmi nisu imali dovoljno hrane da podignu temperaturu iznad nule, možete pomoći svom kompostištu. Napunite velike plastične boce s vrelom vodom, dobro začepite i stavite u kompostnu masu. One će dati potrebnu toplinu, potaći mikroorganizme na rad pa će se razgradnja komposta nastaviti. Taj postupak možete još nekolioko puta ponoviti. Time ćemo ubrzati dobivanje zrelog komposta u proljeće.

Izvor: "Fragen und Antworten", Kompostberater Dr. Hans Balmer gibt Auskunft, kompost.ch

Hranidbeni lanac - živa bića u kompostu
U kompostnoj hrpi se, isto kao i u prirodi, događa ista stvar: pretvorba visoko organiziranih, složenih organskih tvari (ugljikohidrati, proteini, masnoće - ulja, i dr. sastavni dijelovi žive stanice) u nešto jednostavnije (ugljični dioksid, voda, humusne tvari, dužični spojevi, minerali). Ugljični dioksid, voda i jednim dijelom dušik, ponovo postaju dio globalne izmjene tvari u prirodi, dok humus i minerali ostaju na mjestu pretvorbe, u zemlji, bolje reći u dijelu tla gdje su dostupni i osiguravaju hranu živim organizmima.
Što u prirodi odumre, odnosno obavi svoju životnu funkciju, prvo leži i pokriva gornji sloj tla. To je osnova prehrane mnoštva mikroorganizama i malih životinja (gliste, puževi, stonoge, muhe, larve raznih kukaca...). Svi žive od toga što mi, ljudi, smatramo otpadom.
Male životinje ne stvaraju samo neposredno sloj humusa, one imaju zadatak ustinjavanja i miješanja gornjeg sloja tla. Također, sve one proizvode izmet koji pod djelovanjem mikroorganizama također ulazi u humus. Bakterije su osnovna hrana npr. protozoama (životinjski jednostanični organizmi kao ameba). Mikrogljivice su hrana raznim malim kukcima kojima se, opet, hrane miševi, stonoge... Tako se put nastavlja i povezuje. Aktivnost organizama u gornjem sloju tla je uređen dnevnim ili godišnjim ritmom. Međutim, pri mrazu ili suši dolazi do zastoja.
Kompostna hrpa nije ništa drugo nego priroda u malom, koju je čovjek stvorio zbog potrebe za iskorištavanjem biološkog otpada i njegovom brzom pretvorbom u humus. Tu se, također, pojavljuju isti organizmi koji djeluju ubrzano, ali u vremenskom redoslijedu, dok se u prirodi sve odigrava istovremeno.
Ako sve dobro usitnimo, izmiješamo i navlažimo, mikroorganizmi imaju idealan prostor za razmnožavanje i odmah se daju na posao. U fazi hlađenja, još više u fazi pretvorbe dolazi do prisustva malih životinja. Gliste se mogu brzo razmnožavati jer imaju idealne uvjete.
U prirodi imaju slobodan pristup sva živa bića, hranidbeni lanac je savršeno povezan. To nije slučaj s našom kompostnom hrpom. Naravno, to će se promijeniti kad kompost promiješamo sa zemljom i kad postane dio prirodnog sustava. Najbolje je upotrijebiti ga dok su još mikroorganizmi i male životinjice aktivne i pune života. Još se jednom pokaže da je dobro spravljen kompost puno više od samog organskog gnojiva.

Što raditi s kompostom u proljeće, kako ga najbolje koristiti za prihranu povrća i cvijeća
Može se reći da je kompost srce svakog vrta za čistu, zdravu hranu. Upotrebom komposta zemlja postaje plodnija i rahlija.
U jesen je potrebno na grubo prosijati kompost, prekriti ga toptexom ili lišćem i ostaviti na hrpi preko zime. U proljeće, kompost dobro prorahliti te koristiti za prihranu u našem vrtu i cvjetnjaku.
Zemlju za uzgoj rasade povrća i cvijeća možemo vrlo lako sami izmiješati. Zato nam je potrebna vrtna zemlja, pijesak i fino prosijani kompost (za prosijavanje se može koristitii mreža protiv komaraca).
Sobno cvijeće će, također, biti veoma zahvalno ako mu u proljeće dodamo žlicu-dvije komposta.
Ako želimo ubrzati efekt prihranjivanja, možemo upotrijebiti kompostnu otopinu.
Kompostnu otopinu ćemo pripremiti tako da stavimo jednu lopatu fino prosijanog zrelog komposta u kantu i dobro izmiješamo s vodom. Razrjeđena otopina (omjer 1:10) pomaže u sprječavanju gljivičnih bolesti kod rajčica, krastavaca, jagoda i ruža. Najbolje je pošpricati biljke i tlo u razmaku od 3-14 dana.
Sve vrste tikvica i bundeva možemo posaditi direktno u kompostnu hrpu. Ponovo pozivamo sve zainteresirane za sudjelovanje u izložbi tikvica uzgojenih na kompostu koja će se održati u rujnu ove godine. Ostale informacije o sudjelovanju na izložbi, te upute za sadnju i uzgoj tikvica (podjela sjemena), možete dobiti putem kompost-telefona.

Kako pripremiti supstrat s kompostom:
Balkonsko i sobno cvijeće:
2 dijela komposta, 1 dio vrtne zemlje, 1 dio pijeska
Za sijanje rasade:
1 dio komposta, 1 dio vrtne zemlje, 1 dio pijeska

Vrijeme je za:
.... prosijavanje komposta
Upotreba komposta:
4-6 litre/m2 godišnje
sve vrste kupusa, celer, rajčica, krastavac, krumpir
2-3 litre/m2 godišnje
endivija, komorač, kaleraba, rotkvice, crna repa, zelena salata, mrkva, poriluk, radič, luk, šparoge, rabarbara, bobičasto voće, ruže
1-2 litre/m2 godišnje
grah, mahune, grašak, blitva, špinat, voćke, loza,

Uskrsne pisanice
Ukrašeno jaje ili pisanica je simbol Uskrsa. Zaboravljeno umijeće bojenja jaja prirodnim bojama ponovo je u modi. Jaja su, uz malo truda, vrlo lijepa, a ostaci lišća, kore, latica, ljusaka mogu se, kao i ljuske tako bojanih jaja, staviti na kompostište. Pri tom dodajte i travu (prirodnu, ne umjetnu) koju ste iskoristili za pravljenje uskršnjeg gnijezda.
Za bojanje jaja najčešće se koriste ljuske crvenog luka.
Jaja kuhana s korom od luka - smećkasta su (crvenkasto-smeđa), sa špinatom - zelena, s peršunovim listom - žuto-zelena, sa crvenom blitvom - crvenkasta, s indijskim čajem - smeđa. Kora divlje jabuke daje žutu boju, crvena se, pak, boja dobiva iz korjena broćike, crne pisanice se boje bobicama bazge.
Tek rascvjetale ljubice, skuhane u vodi, pustit će plavo-ljubičastu boju za šaranje pisanica.
Posebna je tehnika ukrašavanja pisanica, osim šaranja voskom i ukrašavanja biljkama, bila i ukrašavanje slamom.
Jaja bi se omatala slamkama da se dobiju razni oblici ili bi se pak slamke razrezale i lijepile na jaja tvoreći raznolike ukrase i šare. travnjak

Postupanje s bioostacima u eko voćnjaku
Kompostirati se mogu, što neprestano ponavljamo, svi biološko organski ostaci u domaćinstvu, vrtu, cvjetnjaku, voćnjaku I ostalim poljodjelskim površinama. Tako se u voćnjaku I vinogradu može kompostirati sve što nastaje kao ostatak : u proljeće orezano granje a u jesen otpalo lišće i neupotrebljivi i otpali plodovi, kao i ostatak nakon prerade plodova – kom nakon proizvodnje rakije, ostatak nakon tješnjenja grožđa, ostaci voća i povrća u proizvodnji sokova, marmalade i zimnice….
Naprednija tehnologija je proizvodnja BIOPLINA, koju svesrdno podržavamo. Kod klasičnog kompostiranja postoje emisije plinova koje su neiskorištene i štetne. Kod pogona za proizvodnju bioplina , plinovi koji nastaju razgradnjom biomase sakupljaju se i energetski iskorištavaju.
Iz literature:
“Svaki neiskorišteni organski ostatak u izvornom obliku predstavlja određenu masu i energiju. Izvorni oblik te energije uvjetno je u obliku koji se može primjeniti kao takav, pa se mora namjenski pretvarati u uporabne oblike. Proces pretvorbe je najvećim dijelom proces biološke razgradnje s procesima sinteze na osnovi dijelova iz razgradnje. U aerobnom procesu organska se masa pretvara u trajne oblike bez onečišćenja okoliša. Tako je moguće organsku masu I energiju biološki pretvarati u gotovo nebrojene oblike. U sadašnje vrijeme neiskorištena se organska masa i energija iz poljodjelstva pretvara u načelu u :

• organska i biološka gnojiva, kompost – aerobnom preradom
• u energent –bioplin – anaerobnom preradom
• korištenje bez pretvorbe ili silaža za hranidbu stoke”

Izvor : K. Benčević, Biokont, osnove biološkog poljodjelstva, Zg. 1993.

“ Nakon rezidbe voćaka , u međuprostoru voćnjaka i vinograda ostaje velika masa orezanih grana….
… Preradom voća u poluproizvod ili gotov proizvod ostaje velika količina otpada koja bi se mogla iskoristiti za proizvodnju energije. Značajan dio otpada čine koštice ( šljiva, višnja, trešnja, maslina) te ljuske ( orah, lješnjak, badem)

….Bioplin nastaje procesom anaerobnog truljenja. Najčešće se bioplin sastoji od 60 % metana, 35 % CO2 te 5 % smjese vodika, dušika, amojika, sumporovodika, CO, kisika i vodene pare. Svojstva bioplina kao goriva u uskoj su vezi s udjelom metana. Goriva vrijednost je izravno proporcionalna količini metana, a zbog ugljičnog dioksida je količina zraka, potrebna za izgaranje, manja.
…Anaerobno truljenje biomase uključuje bakterijsku razgradnju, a odvija se u tri osnobne faze: hidroliza, kisela faza i faza metana.
… Različiti organski materijali koji se podvrgavaju anaerobnom truljenju daju različite prinose bioplina, što je uvjetovano razlikama u strukturi materijala.
…Primjena bioplina je moguća u kućanstvu za kuhanje i rasvjetu, ali i u kogeneracijskim postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije.”

Izvor: J. Domac, bioen, program korištenja energije biomase i otpada, Energetski institut H. Požar, Zg. 1998.

Mogu li se kompostirati kore naranče, limuna, ananasa, banana…?
Važno pravilo: sve tvari u živoj prirodi, koje su proizvela sama živa bića, u osnovi su upotrebljive za kompost ako se primjenjuju pravila o kompostiranju. Priroda ne poznaje “otpad”; sve što je izumrlo, ili postalo bezvrjedno, koristi kao hrana velikom broju živih bića, a najvažnije što se događa u kružnom toku u prirodi je to da mikroorganizmi pretvaraju i razgrađuju tzv. “otpad” u plodnu zemlju odnosno humus.
Zlatno pravilo kompostiranja (tisuću puta dokazano) glasi: usitniti, izmiješati, održavati vlagu i uvijek prekriti polupropusnim pokrivačem, kao zaštitu od sunca i oborina.
Komposter ima ulogu preuzimanja prirodnih ostataka u svrhu kompostiranja. Međutim, ako se ostaci iz kuhinje, kućanstva i vrta jednostavno odbace u komposter, mogući su problemi. Bez obzira na koji način se kompostira – plastični ili drveni komposter, ili kompostiranje na hrpi, kompost pravi čovjek, a ne komposter. Kako se ne bi pojavio neugodan miris i dr. neželjene pojave mora se stvoriti dobar temelj za organizme u kompostu, prije svega za mikroorganizme (bakterije i gljivice) koji su tada u stanju ispuniti svoj zadatak.
Kad se kora agruma samo baci na kompostište, može se vidjeti kako će brzo popljesniviti i uz dosta vlage se pretvoriti u želatinoznu narančastu kašu.
Te gljivice su očigledno naučile zaobići dezinficirajući učinak kore (eterično ulje iz narančine kore se koristi kao dezinficirajuće sredstvo za čišćenje). To je pogrešni proces koji se uz pravilno kompostiranje mora izbjeći. Ako koru usitnimo na male komadiće, što sitniji to bolje, bit će pristupačna bakterijama i brzo će se razgraditi, tako da plijesan neće stići ni prići. Pri tom je važno da ostaci kora ne čine jedan sloj, potrebno je dobro izmiješati s ostalim biljnim ostacima na kompostištu.

Nekoliko savjeta iz ekološke proizvodnje
Pripravak od koprive
Nabrati gornje trećine biljaka koprive (najbolje pred cvatnju). Uzeti 5 kg i potopiti 24 h u 10 l hladne vode. Za to vrijeme izluči se mravlja kiselina. Ako ostavimo koprivu u vodi, započet će proces fermentacije i dobit ćemo gnojnicu umjesto insekticida. Procijediti i dodati 90 l vode. Koristi kod napada lisnih ušiju.
Pripravak od paprati
3 kg paprati preliti s 10 l vruće vode i ostaviti izlučiti 24 h. Procijediti, dodati 90 l vode i prskati protiv lisnih ušiju.
Divlje cvijeće
Sjeme se može nabaviti u trgovinama pakovano po 100 g. Sije se u cvjetne gredice ili cvjetne otočiće po par kvadratnih metara. Na taj način korisni kukci imaju pogodan prostor za život i razmnožavanje. Štetni insekti zadržavaju se u cvijeću, a korisni se hrane njima.

Smije li se u kompost stavljati kajsije i breskve koje su pale ispod voćke?
Hoće li iz koštica niknuti nove biljke?
Voće koje u proljeće padne s drveta je još nezrelo te nema opasnosti da isklija. Dakle, možete ga bez problema sakupljati, pomješati s ostalim usitnjenim bioostacima I odložiti u komposter. Dobro je voćkice prerezati ili zdropiti, Tako će mikroorganizmi zaduženi za razgradnju imati veću površinu za djelovanje te će proces razgradnje teći brže.
U kompost se mogu stavljati koštice zrelih kajsija, marelica, bresaka, višanja i šljiva. Potrebno je pridržavati se osnovnog pravila kompostiranja: sve sastojke usitniti, dobro izmješati i nakvasiti. Tjekom visokih temperature početne faze kompostiranja, veći dio koštica će biti lišen klijavosti. Ostatak koji nije razgrađen, biti će odstranjen prilikom prosijavanja i umješan u početnu kompostnu hrpu, te će poslužiti kao starter za poticanje fermentacije nove kompostne hrpe.

Imam veliko dvorište i puno drvenastog otpada nastalog nakon orezivanja voća i ukrasnog grmlja. Kupio bih sjeckalicu, pa bih trebao savjet o tome kakova bi mi sjeckalica najbolje odgovarala.
U ponudi su sjeckalice i drobilice.
Sjeckalice imaju rotacione noževe a drobilice neku vrstu zupčastih noževa koji režu I drobe granje. Za svježi drvenasti otpad nakon orezivanja voćaka i ukrasnog grmlja do promjera 3-4 cm, drobilica se pokazala veoma dobrom.

Iz plastičnog kompostera istječe tekućina tamne boje. Šta da radim.
Kompost u komposteru je previše natopljen vodom. Uzrok može biti suviše mekog I vlažnog biootpada koji nije dobro izmješan sa suhim materijalom, ili prevelika količina vode jer je komposter bio otvoren prilikom jačih pljuskova. Obavezno trebate prekontrolirati sadržaj kompostera.
Predlažem slijedeće:
Otvorite komposter I vilama izvadite sadržaj. Dodajte suhog materijala ( sječku, suhu travu, krupnu hoblovinu ili na komadiće iskidane kutije od jaja) te sve dobro izmješajte.
Na dno kompostera stavite sloj usitnjenog granja. Dobro će poslužiti I granje ruža I ukrasnog grmlja. Ne zaboravite: usitniti na duljinu palca! Na taj sloj ubacite vilama dobro prorahljen I izmješan biootpad. Ukoliko imate malo starog komposta, bilo bi dobro da ga također umješate, tako ćete potaknuti fermentaciju I porast temperature u kompostu. Nakon nekoliko dana ponovo provjerite vlažnost i temperaturu kompostne mase u komposteru, te po potrebi dodajte malo vode, ili suhog materijala.

U kompostu imam mrave. Šta da radim, jesu li štetni?
Vrlo česta pojava tijekom kompostiranja jesu upravo mravi. Mravi su sitna bića koja naš biološki otpad vide kao obilnu gozbu!
Savjet:
Kompostnu hrpu je potrebno dobro promiješati (mravi ne vole da ih se uznemirava), te proces ponoviti ponovo za par dana. Isto tako potrebno je dodati hladne vode i „mokrog“ materijala.

Imam jako puno puževa u povrtnjaku. Veliki problem su tzv puževi golaći. Ne želim koristiti kemijske preparate. Što mi savjetujete?
Za puževe s kućicom ima varijanta da ih sakupite I pripremite za jelo, ili “ humano preseljenje” , tj. sakupite i odnesete u najbližu šumu, livadu ili kanal u blizini.
Puževi- golaći mogu biti veliki problem, naročito nakon kišnog perioda.Ako treba birati između salate, blitve, jagoda, bundevica I ostalog povrća, s jedne strane, i puževa s druge, prednost dajem povrću. Stoga savjeujem također sakupljanje, ali u posudu s vrelom vodom. Akcija treba započeti nakon zalaska sunca, jer tada puževi idu na večeru. Prikupljene puževe ostaviti u vodi do idućeg dana i onda ih preliti po kompostnoj hrpi..
Savjet: Nemojte uništiti sav korov oko sadnica, kako bi puževi imali mogućnost izbora. Ako se zadrže na listovima maslačka, manju će štetu napraviti na posađenom povrću.

U vrtu imam dosta ambrozije visoke desetak cm. Mogu li je stavljati u kompost?
Sve mlade korove, pa tako i ambroziju, u ovoj fazi možete bez problema mješati sa drugim biljnim ostacima i odlagati u komposter. Preporuka je da korove isčupate s korjenom i ostavite da se dan-dva osuše na suncu. Tako osušene trave kožete koristiti za malčiranje ( nastiranje) oko rajčice, paprika i drugih povrtnih kultura. Tako će se zadržati vlaga u zemlji te smanjiti potrebu za zalijevanjem.

Zašto je potrebno pokriti kompostnu hrpu?
Kompostnu hrpu potrebno je pokriti , a najbolje riješenje bi bio toptex - specijalna tkanina selektivno propusna koja se koristi za prekrivanje kompostnih hrpa.
Prekrivanje komposta je potrebno iz razloga da ne bi došlo do isušivanja za vrijeme vrućina ili prevelike količine vlage u kišnom periodu. Toptex je selektivno propusna tkanina koja neće dozvoliti prevelikoj količini vlage da uđe u kompostnu hrpu , a isto tako neće niti dozvoliti isušivanje hrpe.
I uz pokrivanje komposnte hrpe potrebno je povremeno provjeriti stanje iste, tj. treba li joj nadodati tekućine ili ovoriti i promješati da bi se riješili prevelike vlage I omogućili pristup zraka.

U kompostu imam miševe. Šta da radim?
Miševi traže suhe i tople prostore za obitavanje, tako da je kompostna hrpa idealno mjesto u kojemu ima i dovoljno “hrane”, prava gozba za malene “napasti”. Trebalo bi pripaziti da u kompostnu hrpu isto tako ne stavljamo otpatke hrane od naših objeda (ručak, I sl.) što će privući i veće životinje.
Miševi zapravo ne smetaju kompostu već samo vlasnicima komposta, ali vrlo ih se lako riješiti. Savjet:
Kompostnu hrpu je potrebno dobro promiješati (miševi ne vole da ih se uznemirava), te proces ponoviti ponovo za par dana. Isto tako potrebno je dodati hladne vode i „mokrog“ materijala, kako miševi ne bi imali uvjete za pravljenj

Pored kompostne hrpe raste kopriva, koja je osjemenjena. Hoće li se sjeme štetiti kopostu?
Sjeme koprive ( I ostalih korova I trava) ne smeta kompostu, ali će smetati vama ako iduće godine svo to silno sjeme proklija I nikne u vašem povrtnjaku I travnjaku!
Kako bi se oslobodili nepoželjnog sjemena korova, potrebno je postići potrebnu temperature komposta,( sterilizacija!), uz višekratno preokretanje ( prozračivanje!) kompostne hrpe. Dio sjemena bit će neutralizirano u području više temperature, ( do 70’ C) . Sjeme u rubnim, hladnijim dijekovima će proklijati, ali će zbog nedostatka svjetla ubrzo uginuti. Uništenju proklijalog sjemena pomaže I češće preokretanje mase. Poslije svakog preokretanja dolazi do ponovnog porasta temperature.
Ukoliko ste se pridržavali osnovnih pravila kompostiranja: usitniti, dobro izmješati, održavati vlažnim i pokriti polupropusnom prekrivkom, prvo preokretanje obavite nakon 3-4 tjedna. U prvoj godini postupak ponovite najmanje tri puta.
U jesen , kada je priljev materija za kompostiranje najveći, možete složiti nekoliko hrpa, koje nakon smanjenja volumena , možete složiti zajedno.
 

Kako izdvojiti gliste iz komposta?
Gliste su najbolji proizvođaći prirodnog gnojiva koji se koristi u cvjećarstvu, povrtlarstvu i ima široku primjenu u poljoprivredi. Biljne ostatke i životinjski stajnjak gliste koriste kao hranu, prerađujući ga na taj način u humusne grudice.
U trenutku kada je „proizvodni proces“ završen, tj. Kada gliste više nemaju dovoljno hrane, potrebno ih je izdvojiti iz zrekog komposta i premjestiti u svježu kompostnu hrpu.
Predlažemo slijedeće: Hrpu prekrijte mrežom sitnih okana, ali ipak dovoljno velikim da gliste mogu prolaziti. Mrežicu prekrijte slojem svježeg, usitnjenog i dobro izmješanog biljnog otpada. Možete umješati i malo stajnjaka, ukoliko ga imate.
Budući da gliste uvijek idu za hranom od dna prema gore, proći će kroz mrežu i ući u svježi sloj. Nakon dva do tri tjedna veći dio glisti bi već trebao biti preseljen. Mrežicu zajedno s glistama odvojite od stare kompostne hrpe a potom gliste umješajte u novu hrpu ili ih ubacite u komposter.
Kompostne gliste, ili tzv. „kalifornijske “ mogu se koristiti i kao mamac u ribolovu.
Ukoliko ste ribič, možete sami uzgajati mamce za potrebe vašeg hobija. Gliste se vrlo brzo razmnažaju, ukoliko imaju dobre uvjete: dovolno bilLnog otpada i odmjerenu vlažnost biljne mase - vlažnost poput iscijeđene spužve!

Kada je preporučljivo unijeti kompost u vrt : u jesen ili u proljeće?
Kod unosa komposta u vrt, treba razlikovati svježi i zreli kompost. Kod svježeg komposta, starog 4-6 mjeseci, još nije postignuta potpuna zrelost. Ako je postupak kompostiranja pravilno proveden ( usitniti - izmješati- održavati vlažnim) , svježi kompost bi se mogao u jesen koristiti za malčiranje - prekrivanje tla , u sloju oko 5 cm.
Zreli kompost je kompost star najmanje 12 mjeseci i njegova primjena nije ograničena. Može se dodavati vrtnoj zemlji tijekom čitavog vegetativnog perioda. U jesen se prosijani kompost može unijeti u gredice salate i špinata i plitko ukopati.
Najveća primjena komposta je u proljeće i rano ljeto, kada je i najveća potreba usjeva za hranjivima. Preporučljivo je prihranu kompostom podjeliti u nekoliko obroka ( godišnje 3-5 litara po m2).
Ukoliko imate veću količinu zrelog komposta, nemojte je u jesen unositi u vrt, osim kod salate i špinata. Sačuvajte kompost do proljeća na hrpi, prekrijte ga pulupropusnim prekrivačem kako oborine ne bi isprale hranjive tvari.

U kompost su niknule gljive, slične šampinjonima. Kako su dospjele u kompost, i jesu li jestive?
Gljive slične šampinjonima, koje su se pojavile u kompostu, najvjerojatnije su dospjele iz vaše kuhinje. Naime, ako ste na kompost odložili ostatke nakon čišćenja kupljenih šampinjona, ili cijelu gljivu koja vam se činila starom i neupotrebljivom, u kompost su dospjele spore koje su se nakon nekog vremena razvile u nove gljive. Kažem : najjvjerojatnije. O tome jesu li to zaista šampinjoni i jesu li jestivi, odgovor vam može dati dobar poznavalac gljiva.
No, bez obzira jesu li jestive ili ne, možete ih ostaviti u kompostu. Gljive će u kompostu ubrzo biti “napadnute” organizmima zaduženim za razgradnju i za kratko vrijeme više ih nećete prepoznati.

IZ LITERATURE - : uzgojgljiva@net.hr
Gljive iz roda Agaricus, poznatije pod imenom šampinjoni, mogu se uzgajati na prirodnom ili sintetičkom kompostu. Kompost predstavlja hranljivu podlogu u kojoj se micelij gljive razvija. Prirodni kompost predstavlja konjski izmet uz razne druge dodatke, a sintetički je na bazi slame koja je izmešana sa kokošijim izmetom, krečom, gipsom, piljevinom, superfosfatom, kalijumovim sulfatom i drugim sastojcima. Prilikom kupovine micelija najčešće se kupuju i kompost i pokrivka. Rjeđe se uzgajivači opredjeljuju da samostalno prave kompost. Micelij najbolje prorasta kompost na temperaturi od 22 - 25 0 C i pri vlažnosti zraka od 70% - 90%. Kompost se najčešće četvrtasto oblikuje i omotava plastičnom folijom. Rjeđe se stavlja u plastične vreće. Na taj način on zadržava visok postotak vlage, pa prostoriju - uzgajalište nije potrebno dodatno vlažiti.