OD SADA MOŽETE UGOVORITI TRAJNI NALOG KOD PBZ  

Kompostiranje

ŠTO KOMPOSTIRATI?

 

Kompostirati se može sve što potječe iz prirode i što preradom nije izgubilo prirodne osobine. Međutim, i tu postoje iznimke. Naime, neki se prirodni otpaci mogu bez problema kompostirati, drugi su manje poželjni, a ima i takvih kojima na kompostištu u vrtu uopće nije mjesto..

 

 

KOMPOSTIRATI SE SMIJU:

•          Otpaci iz vrta: pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov, stara zemlja iz lonaca za cvijeće, usitnjeno    granje...

•          Kuhinjski otpaci: sirovi ostaci povrća, kora krumpira, ostaci voća, kore agruma (usitnjene), talog    kave, ostaci čaja, ljuske jaja...

•          Ostalo: životinjska dlaka, perje, male količine papira, pepeo drvenog ugljena ili drva...

•          Neki organski otpaci teško se razgrađuju pa se na kompostište ne preporučuje stavljati velike    količine takvih otpadaka. Tu spadaju: čepovi od pluta, ljuske oraha, češeri, kosti          

 

KOMPOSTIRATI SE NE SMIJU:

•          Otpaci iz vrta: osjemenjeni korovi, lišće oraha, bolesne biljke...

•          Kuhinjski otpaci: otpaci kuhanih jela (privlače štakore), meso, kosti...

•          Ostalo: velike količine novinskog papira, časopisa u boji, pelene, pseći i mačji izmet, izmet općenito, ostaci duhana, sadržaj vrećica iz usisivača, pepeo kamenog i smeđeg ugljena te ugljena za gril (zbog sadržaja teških metala)...

•          Na kompostište nikako ne smijemo stavljati otpatke koji sadrže kemikalije, npr. stare lijekove, ulja, plastičnu ambalažu, bojano i impregnirano drvo, stiropor...

 

 

Kompost je spreman za upotrebu ako:

•          u njemu više nema glisti

•          je tamne boje

•          je rastresit

•          je grudičaste strukture

•          ima miris šumske zemlje

 

 

Osnovne upute za kompstiranje:

1.         Usitnimo sav materijal na otprilike veličinu palca

2.         Promješamo sve materijale pazeći na odgovarajući omjer

3.         Provjeriti vlagu (da bude poput iscjeđene spužve)

4.         Napuniti komposter

5.         Zaštititi od sunca i oborina

6.         Pravovremeno preokretati kako bi se omogućio dotok zraka

Prosijani kompost možemo koristiti za prihranu povrća, cvijeća, travnjaka....

Pozivamo Vas da se uključite u projekt de da nam se javite kako bi Vam dali korisne i praktičke savjete o kompostiranju.

 

Ciljevi projekta

1.         ojačati svijest i ulogu građana i zajednice u očuvanju i rješavanju problema okoliša

2.         potaknuti građane da djeluju na uspostavljanje prirodnog kružnog toka tvari u prirodi, kompostiranje, odnosno korisno zbrinjavanje otpada.

3.         medijski eksponirati važnost zaštite okoliša, odnosno razvrstavanja korisnog biootpada i njegovog odlaganja u odgovarajuće spremnike

4.         smanjenju volumena otpada i rasterećenju odlagališta

5.         smanjenju troškova odlaganja otpada

6.         smanjenju onečišćenja tla, vode i zraka

7.         povećanju kakvoće tla, okoliša

8.         poticanje suradnje civilnog i državnog sektora

Organski otpad čini čak oko 30% ukupnog otpada u kućanstvu.

Ugledajući se u prirodu, ljudi su od davnine takav otpad kompostiranjem pretvarali u korisno dobro.

Kompostiranje je, naime, prastara metoda pretvaranja organskih ostataka tvari u plodni humus.

 

To je ujedno i najprihvatljiviji način zbrinjavanja organskog otpada. Kompostiranjem iz organskog otpada nastaju vrijedne organske tvari koje poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage, tlo čine prozračnijim, povećavaju mikrobiološku aktivnost tla.

 

ZAŠTO KOMPOSTI RATI ?

Kompostiranjem zatvaramo prirodni ciklus kruženja tvari u prirodi: od biorazgradivih otpadaka nastaju vrijedne organske tvari. Na taj način odgovorno i aktivno sudjelujemo u rješavanju problema otpada, tj. sami recikliramo oko jednu trećinu svojih otpadaka.

Tako pridonosimo:

•          smanjenju volumena otpada i rasterećenju odlagališta

•          smanjenju troškova odlaganja otpada

•          smanjenju onečišćenja tla, vode i zraka

•          povećanju kakvoće tla, povećanju kakvoće okoliša..

Kompostiranjem također hranimo zemlju, smanjujemo potrebu za umjetnim gnojivom, dajemo svoj doprinos u zaštiti okoliša, štedimo novac...

 

 

KADA KOMPOSTIRATI?

Kompostirati možemo tijekom cijele godine. U zimskim mjesecima aktivnost mikroorganizama i ostalih "stanovnika" kompostne hrpe smanjuje se zbog hladnoće, pa kompostnu hrpu moramo zaštititi od prevelike vlage i hladnoće. Ljeti je moramo štititi od isušivanja i redovito provjeravati vlažnost.

 

 

GDJE KOMPOSTIRATI?

Prije nego započnemo s kompostiranjem, moramo odlučiti na kojem mjestu ćemo smjestiti kompostište i na koji način ćemo kompostirati. Kompostirati možemo u hrpi koja može biti slobodnostojeća ograđena drvom, ciglom, žicom, odnosno kompostaru možemo i sami izgraditi... ili u specijalnim komposterima koje nudi trgovina.