OD SADA MOŽETE UGOVORITI TRAJNI NALOG KOD PBZ  

Kompostiranje

ŠTO KOMPOSTIRATI?

 

Kompostirati se može sve što potječe iz prirode i što preradom nije izgubilo prirodne osobine. Međutim, i tu postoje iznimke. Naime, neki se prirodni otpaci mogu bez problema kompostirati, drugi su manje poželjni, a ima i takvih kojima na kompostištu u vrtu uopće nije mjesto..

 

 

KOMPOSTIRATI SE SMIJU:

•          Otpaci iz vrta: pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov, stara zemlja iz lonaca za cvijeće, usitnjeno    granje...

•          Kuhinjski otpaci: sirovi ostaci povrća, kora krumpira, ostaci voća, kore agruma (usitnjene), talog    kave, ostaci čaja, ljuske jaja...

•          Ostalo: životinjska dlaka, perje, male količine papira, pepeo drvenog ugljena ili drva...

•          Neki organski otpaci teško se razgrađuju pa se na kompostište ne preporučuje stavljati velike    količine takvih otpadaka. Tu spadaju: čepovi od pluta, ljuske oraha, češeri, kosti          

 

KOMPOSTIRATI SE NE SMIJU:

•          Otpaci iz vrta: osjemenjeni korovi, lišće oraha, bolesne biljke...

•          Kuhinjski otpaci: otpaci kuhanih jela (privlače štakore), meso, kosti...

•          Ostalo: velike količine novinskog papira, časopisa u boji, pelene, pseći i mačji izmet, izmet općenito, ostaci duhana, sadržaj vrećica iz usisivača, pepeo kamenog i smeđeg ugljena te ugljena za gril (zbog sadržaja teških metala)...

•          Na kompostište nikako ne smijemo stavljati otpatke koji sadrže kemikalije, npr. stare lijekove, ulja, plastičnu ambalažu, bojano i impregnirano drvo, stiropor...

 

 

Kompost je spreman za upotrebu ako:

•          u njemu više nema glisti

•          je tamne boje

•          je rastresit

•          je grudičaste strukture

•          ima miris šumske zemlje

 

 

Osnovne upute za kompstiranje:

1.         Usitnimo sav materijal na otprilike veličinu palca

2.         Promješamo sve materijale pazeći na odgovarajući omjer

3.         Provjeriti vlagu (da bude poput iscjeđene spužve)

4.         Napuniti komposter

5.         Zaštititi od sunca i oborina

6.         Pravovremeno preokretati kako bi se omogućio dotok zraka

Prosijani kompost možemo koristiti za prihranu povrća, cvijeća, travnjaka....

Pozivamo Vas da se uključite u projekt de da nam se javite kako bi Vam dali korisne i praktičke savjete o kompostiranju.

 

Ciljevi projekta

1.         ojačati svijest i ulogu građana i zajednice u očuvanju i rješavanju problema okoliša

2.         potaknuti građane da djeluju na uspostavljanje prirodnog kružnog toka tvari u prirodi, kompostiranje, odnosno korisno zbrinjavanje otpada.

3.         medijski eksponirati važnost zaštite okoliša, odnosno razvrstavanja korisnog biootpada i njegovog odlaganja u odgovarajuće spremnike

4.         smanjenju volumena otpada i rasterećenju odlagališta

5.         smanjenju troškova odlaganja otpada

6.         smanjenju onečišćenja tla, vode i zraka

7.         povećanju kakvoće tla, okoliša

8.         poticanje suradnje civilnog i državnog sektora

Organski otpad čini čak oko 30% ukupnog otpada u kućanstvu.

Ugledajući se u prirodu, ljudi su od davnine takav otpad kompostiranjem pretvarali u korisno dobro.

Kompostiranje je, naime, prastara metoda pretvaranja organskih ostataka tvari u plodni humus.

 

To je ujedno i najprihvatljiviji način zbrinjavanja organskog otpada. Kompostiranjem iz organskog otpada nastaju vrijedne organske tvari koje poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage, tlo čine prozračnijim, povećavaju mikrobiološku aktivnost tla.

 

ZAŠTO KOMPOSTI RATI ?

Kompostiranjem zatvaramo prirodni ciklus kruženja tvari u prirodi: od biorazgradivih otpadaka nastaju vrijedne organske tvari. Na taj način odgovorno i aktivno sudjelujemo u rješavanju problema otpada, tj. sami recikliramo oko jednu trećinu svojih otpadaka.

Tako pridonosimo:

•          smanjenju volumena otpada i rasterećenju odlagališta

•          smanjenju troškova odlaganja otpada

•          smanjenju onečišćenja tla, vode i zraka

•          povećanju kakvoće tla, povećanju kakvoće okoliša..

Kompostiranjem također hranimo zemlju, smanjujemo potrebu za umjetnim gnojivom, dajemo svoj doprinos u zaštiti okoliša, štedimo novac...

 

 

KADA KOMPOSTIRATI?

Kompostirati možemo tijekom cijele godine. U zimskim mjesecima aktivnost mikroorganizama i ostalih "stanovnika" kompostne hrpe smanjuje se zbog hladnoće, pa kompostnu hrpu moramo zaštititi od prevelike vlage i hladnoće. Ljeti je moramo štititi od isušivanja i redovito provjeravati vlažnost.

 

 

GDJE KOMPOSTIRATI?

Prije nego započnemo s kompostiranjem, moramo odlučiti na kojem mjestu ćemo smjestiti kompostište i na koji način ćemo kompostirati. Kompostirati možemo u hrpi koja može biti slobodnostojeća ograđena drvom, ciglom, žicom, odnosno kompostaru možemo i sami izgraditi... ili u specijalnim komposterima koje nudi trgovina.

Cookies make it easier for us to provide you with our services. With the usage of our services you permit us to use cookies.
Ok Decline